Kuhinje sveta, međunarodni festival gastronomije, sa više od 50 samostalnih izlagača sa svih meridijana. (Iran, Pakistan, Turska, Švedska, Čile, Indija…), održan je 9. i 10. marta. Bili smo tamo.
Naša sagovornica ponosi se posebnom vrstom balzamiko sirćeta:
– Ovo je balzamiko sirće, sa dodatkom različitih sirupa napravljenih od voća, koje raste u mediteranskim krajevima. Smokva, pomorandža, nar daju poseban ukus ovom začinu koji se može koristiti kao preliv za salate i mesa, ali i pita i kolača.

Turski štand nije daleko. Nešto slabiju ponudu nadoknađuje hrskavost pistaća. Dekor od osušenih paprika, patlidžana i papričica meša se sa mirisom crnog čaja. Saznajemo nešto više o baklavama koje smo imali priliku da probamo.
Veliki broj domaćih izlagača pohvalio se organski proizvedenom hranom.

Med sa dodatkom ljubavi
Braća Mardešić su pioniri u svojoj porodici jer su odlučili da se posvete poljoprivredi, odnosno pčelarstvu i da iz grada odu u selo. Među “revolucionarima” su na tržištu jer u medu dali nove ukuse uz pomoć raznih začina.
– Brat i ja smo odlučili da se posvetimo pčelarstu, iako nismo znali ništa o tome. Košnice su nam stacionirane u Orašcu, a po potrebi ih prenosimo svuda po Srbiji. Stanje u pčelarstvu nije najbolje, jer veliki poljoprivredni proizvođači koriste dosta pesticida. Zbog toga je mart mesec proglašen mesecom očuvanja pčela – kaže za Vesti-online David Mardešić.
Opisuje po čemu se njihovi proizvodi razlikuju od drugih:
– Imamo više različitih ukusa, kombinaciju nane i đumbira, limuna i mandarine, a za sve ljubitelje čokolade odličnu zdravu alternativu – kakao i kokos.
Autentičan proizvod ovih ljubitelja prirode je med sa dodatkom moringe.
– Moringa je biljka koja raste na Šri Lanci i u podnožju Himalaja. Malo je poznata kod nas, spada u red superhrane jer je izuzetno zdrava – navodi David Mardešić.
Mirisi Srbije među svetskom kuhinjom
U Beograd su na festival stigle i žene iz Ražnja, članice udruženja Etno-konac.
– Ovo udruženje nastalo je još 2012, međutim nije funkcionisalo. Nedavno je na inicijativu udruženja “Karitas” i uz pomoć Vlade Slovenije ponovo počelo da radi – kaže za Vesti-online Milena Janković, direktor turističke organizacije Ražanj.

Žene iz jedne ruralne sredine uspele su da iskoriste svoje umeće u spremanju zimnice i drugih domaćih prozvoda, navodi Milena Janković, i dodaje da je ovo još jedan korak ka jačanju društvene pozicije pripadnica lepšeg pola:
– Cilj je da se od našeg udruženja napravi preduzeće u okviru koga će žene zarađivati od prodaje domaćih proizvoda i ručnih radova. Već smo imali priliku da izlažemo na festivalima i veoma smo zadovoljne u kom pravcu se razvija naša priča.
Na štandu su posetioci mogli da probaju domaće slatko, džem, prirodne sokove, ali i pite, kolače i sir.

Posetili smo još nekoliko štandova sa zanimljivom ponudom:
Mironosice – kolači sa pričom. Mala porodična radionica sa velikom idejom. Orasnice, vanilice i gnezdašca, kolači su koji čine njihov brend i mogu da budu posni ili mrsni. Brašno, džemovi, orasi, lešnici i med, sastojci su koji se proizvode u manastirima.
Dšamp – marinirane pečurke; bez konzervansa, ručno spremane.
Casa Kakau proizvodi čokolade bez namirnica životinjskog porekla; od zrna kakaa, ručno pravljene i bez glutena. Iza sebe imaju nagradu International Chocolate Award (2017).