Navala emigranata iz Srbije i celog Zapadnog Balkana tokom prošle godine u Nemačku, ponovo je u javnosti ove zemlje pokrenuo pitanje imigracione politike. Za prvih 11 meseci 2014. godine u Bavarskoj je tražilo azil oko 15.000 državljana Srbije, pišu nemački mediji. Ova pokrajina je tokom prošle godine prihvatila preko 32.000 tražilaca azila, dvostruko više nego prethodne godine.
Srbija sigurna zemlja
Vlasti Nemačke su prošle godine usvojile set zakona kojima se Srbija proglašava sigurnom trećom zemljom. To znači da su zahtevi za azil državljana Srbije neosnovani i postupak za vraćanje u domovinu se skraćuje. Pored Srbije za sigurne zemlje proglašene su još Makedonija i Bosna i Hercegovina.
To znači da u ovim zemljama nema političkog mučenja, progona, ni zlostavljanja političkih neistomišljenika, pa su zahtevi za azil samim tim neosnovani.
Kako se pretpostavlja većina tražilaca azila sa srpskim dokumentima su Romi i kosovski Albanci, ali bez obzira na to, činjenica da imaju srpski pasoš predstavlja problem vlastima u Beogradu, kao i činjenica da su to u suštini "lažni azilanti".
Problem za ove emigrante je što Bavarska i Nemačka prihvataju azilante iz ratom zahvaćenih područja, Sirije, Eritreje i drugih problematičnih regiona Bliskog istoka i Afrike, u šta ne spadaju stanovnici Balkana. Prema podacima imigracione službe Nemačke, gotovo trećina tražilaca azila su iz država bivše Jugoslavije i Albanije.
– Nema nikakvog razloga da ljudi iz Beograda traže u Nemačkoj azil i oni će brzo biti vraćeni u Beograd – izjavio je nedavno povodom ovog pitanja Joakim Herman, bavarski ministar unutrašnjih poslova.
Kako javljaju nemački mediji, njegova namera je da tražioce azila sa Zapadnog Balkana brzo vrati u njihove zemlje, jer se tamo ne vode građanski ratovi.
Informacija o povećanom broju lažnih azilanata sa prostora Balkana dolazi u nezgodan momenat. Naime proteklih nedelja Nemačku su potresli antiislamski protesti u nekoliko gradova i ankete koje pokazuju da se "strpljenje" Nemaca prema imigrantima sve više smanjuje.
