Đerić je, nesumnjivo, staro i rasprostranjeno srpsko prezime. Patronimik je, nastalo po ocu, odnosno po nekom muškom pretku, a dolazi od imena Đera ili Đero koja su oblik od milja imena Đerasim (od grčkog Gerasimos, koje znači časni, poštovani). Zato ima i Gerasimovića i Đerasimovića, pa i Đerasovića.
Grana Đerić, od koje je familija naših čitalaca, po svemu sudeći se odvojila iz Stare Hercegovine, upravo iz Drobnjaka. Ovde su oni smatrani ogrankom iseljenih Zlatnopojasovića, od plemena Novljana, koje je, navodno, starinom iz srednje Bosne (od Travnika). Do 1750. živeli su u selu Zagulje, gde su priložili neku vrednu knjigu svom otačestvu, crkvi Sv. Arhangela Mihaila, pa se iselili.
Ostavili su tragove u toponimima Đerića Glavica i Đerića Dolovi u Sinjavini. Kao i ostali Zlatnopojasovići, slavili su Đurđevdan, a prisluživali Malu Gospođu. (To je, g. Đeriću, praznik Rođenje presvete Bogorodice, 21. septembra).
B E S P L A T N OIstražite svoje prezime
Poštovani posetioci sajta,
Ako želite da saznate odakle i otkad potiču koreni vaše porodice i kako je nastalo vaše prezime, “Vesti“ će vam to omogućiti – dovoljno je samo da pišete na našu e-mail adresu – redakcija@vesti-online.com
Osim osnovnih podataka o sebi – ime, prezime i adresa, potrebno je da navedete što više vama poznatih činjenica o svojoj porodici i zavičaju: OBAVEZNO odakle potiču vaši preci i koja vam je krsna slava, a zatim, ako je moguće, i u kojim krajevima su živeli i žive delovi vaše šire familije, da li su menjali prezime i kada.Možete tražiti podatke samo o jednom prezimenu – vašem sadašnjem ili, za žene, devojačkom.
Obilje podataka vam garantuje i sadržajnu priču o vašim korenima. Odgovore će vam davati naši saradnici mr Radomir D. Rakić i Vera Stanisavljevič-Rakić, stručnjaci za etnologiju i etimologiju.
Molimo Vas da imate strpljenja, jer našim saradnicima treba vremena da istraže vaše poreklo. Podaci do kojih oni dođu biće odmah postavljeni na odgovarajuće stranice na portalu. |
U Hercegovini je Đerića bilo u Ravnima, odakle su se iselili (pobegli od kuge) u Šipačno kod Gacka. Tu ih je, u prvoj deceniji prošlog veka, zabeležio J. Dedijer.
Smatrani su delom bratstva Mučibabića, a slavili su Arhanđelovdan. Od ove iste grane bilo ih je i u DŽinovu Dolu, doseljenih 70-ih godina 19. veka, a daljom starinom su od Nikšića, kao i Đerići u Biogradu na Neretvi, gde su se doselili s Ljeskovog Duba.
Đerići u Slatu su oko 1800. došli od Gacka. I oni su slavili Sv. Arhađela Mihaila. U trebinjskom kraju ih isti pisac, ne navodeći mesto življenja, označava kao familiju velikog bratstva Maleševci od kojih su i Aleksići, Dedijeri, Jankovići, Jaramazi, Kovačevići, Mandići, Srne, Stojići, Ćorovići, Čupići, kao i Kočići, od najstarijih južnih Srba.
