
Sadašnja Kancelarija za dijasporu se gasi, a Uprava će biti formirana čim se usvoji novi zakon o ministarstvima, koji je u skupštinskoj proceduri.
Vukman Krivokuća, pomoćnik direktora u Kancelariji za dijasporu, ne želi da komentariše poslednji potez države dok se ne usvoji zakon o ministarstvima.
Dubravka Filipovska, potpredsednica Nove Srbije i poslanik u Skupštini, ne misli da će ovim potezom dijaspora biti oštećena.
– Smanjuje se preglomazan administrativni aparat. Zbog velike finansijske krize i deficita u budžetu, država je prinuđena na racionalizaciju. Uprava preuzima ingerencije za dijasporu i ništa što se tiče vitalnih interesa i potreba rasejanja neće biti ni izostavljeno ni zapostavljeno. Verujem da će saradnja biti efikasnija i plodotvornija. Ministarstvo spoljnih poslova ima dugu tradiciju i uhodane mehanizme u sferi konzularnih poslova i bilateralnih odnosa. A i nadležno je za sprovođenje Zakona o dijaspori. Takođe, sa terena, odnosno preko Diplomatsko-konzularnih predstavništava, MSP-u su dobro poznati i problemi i potrebe dijaspore – kaže Filipovska i dodaje da za razliku od MSP-a, Kancelarija za dijasporu, kao i prethodna Ministarstva za dijasporu nisu imali suštinske ingerencije niti su mogli da donose izvršne odluke.
Plen partijskih kadrova![]() Dubravka Filipovska
Dijaspora želi da veruje da će formiranjem Uprave za dijasporu najzad prestati koaliciono namirivanje i stranačko uhlebljenje partijskih kadrova prilikom postavljanja službenika koji će se baviti rasejanjem. Odnosno, da će te poslove obavljati stručne i rezultatima dokazane osobe. |
Još uoči osnivanja Kancelarije za dijasporu 2012. godine, podseća ona, članovima Vlade Srbije i poslanicima u parlamentu stizali su predlozi iz dijaspore da nadležnost za rasejanje preuzme ili Ministarstvo spoljnih poslova ili da se vrati Ministarstvo za dijasporu, ali koje bi imalo šira ovlašćenja.
– I ja sam u to vreme dobijala slične inicijative. Posebno iz Skandinavije. Otuda su se zalagali da MSP preuzme odgovornost za dijasporu. Sad im je ta želja uslišena – kaže Filipovska.

Dragan Stanojević predsednik Skupštine dijaspore i Srba u regionu, kaže da ovu novinu treba posmatrati sa dva aspekta.
– Pošto se radi o Ministarstvu spoljnih poslova, a poznata je njihova dosadašnja zatvorenost za javnost, biće potrebna daleko veća javnost rada Uprave za dijasporu u odnosima sa rasejanjem, posebno kada se radi o Skupštini dijaspore.
Takođe, ako imamo u vidu da Kancelarija za dijasporu nije imala prava koje ima MSP, za očekivati je da će se zahtevi iz dijaspore i dijasporski projekti brže realizovati – kaže Stanojević.
Briga o rasejanju tehnološki višakU Kancelariji za dijasporu sada ima 25 stalno zaposlenih, a tu su i honorarni saradnici. Koliko će njih biti angažovano u Upravi odlučiće MSP. U tom ministarstvu preliminarno procenjuju da za rad Uprave za dijasporu neće biti potrebno više od 15 osoba. To se obrazlaže činjenicom da u MSP-u već postoji Sektor za dijasporu koji će biti objedinjen sa Upravom. |