"Izvesno je da ima situacija u kojima ogroman broj ljudi ispoljava kratkotrajne znake mentalnih disfunkcija, ali samo 10 posto od ukupne populacije zapravo uđe u posttraumatski stresni sindrom nakon traumatičnih događaja", rekla je Đukić-Dejanović, psihijatar po profesiji.
Ona je dodala da ne postoji evidencija o ukupnom broju obolelih, jer "on fluktuira", ali da podaci govore da se procenat u Srbiji kreće, po paramentrima, u svetskom proseku.
Đukić-Dejanović je precizirala da su "masovne traume posledica ratova koji su vođeni na području bivše Jugoslavije, kao i drugih uzroka – zemljotresa, saobraćajnog traumatizma, prirodnih i društvenih patnji", a da je u Srbiji "u porastu masovni saobraćajni traumatizam".
"Posttraumatski stresni poremećaj je, nažalost, tema koja okupira sve slojeve društva, a posebno stručnjake psihijatre, s obzirom da su neposredno zaduženi za lečenje obolelih od psihičkih tegoba nakon masovnih traumatičnih događaja", rekla je ona.
Đukić-Dejanović je ukazala da stručnjaci na VMA, gde je organizovan skup, imaju najviše iskustva u lečenju takvih trauma i ocenila da je simpozijum okupio ogroman broj psihijatara iz čitave Srbije, gde se razgovara o stručnim temama i mogućnostima izbora najboljeg načina prevencije, ranog dijagnostifikovanja i lečenja.
"Radi se o izuzetno značajnom stručnom skupu koji je u svoj sadržaj ubacio i elemente naučno-istraživačkih dostignuća i koji je okupio one koji su stručno najkompetentniji", ocenila je Đukić-Dejanović.
