Odbor SPDK Prosvjeta u Austriji potpisao je sa Srpskom akademijom nauka i umetnosti (SANU) Protokol o saradnji koji se tiče očuvanja, negovanja, zaštite i standardizacije srpskog jezika u matici, ali i rasejanju. Protokol su potpisali prof. dr Sreto Tanasić, predsednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika SANU i prof. Srđan Mijalković predsednik bečke Prosvjete.
Potpisnici su bili saglasni da je ovaj sporazum važan korak u povezivanju naših institucija koje se bave temama očuvanja i negovanja srpskog jezika na svim prostorima na kojima se naš jezik koristi.
Tanasić je izrazio zadovoljstvo postignutim dogovorom i saradnjom sa bečkom Prosvjetom, čiji je rad na očuvanju i negovanju srpskog jezika u rasejanju pohvalio.
– Ako svi evropski narodi ljubomorno čuvaju svoj nacionalni identitet i njegove simbole, zašto mi ne bismo, a sve evropske deklaracije o ljudskim pravima garantuju nam pravo na jezik i pismo. Sve što smo stvorili, sve što nam se događalo zapamtili smo u svome srpskom jeziku i gotovo sve zapisali ćirilicom. Što nije na ćirilici u većoj je opasnosti da nam se izgubi, prisvoji. Svaki Srbin, bilo gde da živi, baštini svaki od pominjanih i svih spomenika srpske kulture. Jer srpski jezik i ćirilica su, sa crkvom, u temeljima srpskog nacionalnog identiteta. Njegov značaj je tim veći što je srpski nacionalni i kulturni prostor ispresecan državnim granicama. Naša ćirilica je jedan od onih zlatnih obruča koji nam ne da da izgubimo osećaj pripadnosti srpskom narodu i njegovoj velikoj kulturi, koji na njoj ima dela na kojim nam može pozavideti i cela kulturna Evropa – istakao je Tanasić.
Mijalković ocenjuje da na izmaku godine, koje je označila prvu desetogodišnjicu Prosvjete u Austriji, podrška i jača saradnja sa Odborom za standardizaciju srpskog jezika ovom odboru znači mnogo.
– Posebno u višegodišnjoj borbi za bolji status srpskog jezika u dijaspori, borbi za naše pravo na obrazovanje na svom jeziku, na posvećenost razvoju i obrazovanju naših najmlađih kroz Prosvjetinu školu, ali i brojne jezičke, obrazovne i kulturne projekte koje smo inicirali i koje planiramo – rekao je Mijalković.
On je kazao da se svi u Prosvjeti nadaju da će sledeća godina biti lakša u radu i da će obeležavanje decenijskog jubileja, ali i brojni programi koji su odloženi biti ostvareni.
