![](/data/images/2009-10-12/174_poljoprivreda_f.jpg?ver=1255335030)
Nažalost, ovakva predviđanja važe i za dobar deo naše planete, ali je, prema navodima Eduarda Asada, poljoprivrednog stručnjaka u Istraživačkom institutu u Brazilu, ova zemlja naročito ranjiva po ovom pitanju.
Asad posebno ističe moguće pogubne posledice po poljoprivrednu proizvodnju vredna 250 milijardi dolara (170 milijardi evra), hranu za milione siromašnih ljudi i proizvodnju soje i kafe, kojom Brazil podmiruje potrebe celog sveta. Zbog toga su Brazilci zatražili vodeću ulogu u razgovorima oko klimatskih promena, ističući da će prihvatiti ciljeve vezane za smanjenje emisije ugljendioksida. Prve koraci su učinjeni još oprošle godine – kad je Brazil prihvatio da za pola smanji seču šuma u Amazonu.
Stručnjaci smatraju da će na severoistoku zemlje, koji važi za siromašan region,
ionako retke kiše još će ređe padati, a temperatura će do 2050. godine porasti za tri do četiri stepena Celzijusovih. Visoke temperature prete da ugroze osnovnu hranu za brazilsko stanovništvo, poput korensate tropske biljke kasave.
![](/data/images/2009-10-12/172_zrna kafe_if.jpg?ver=1255335119)
"Severoistok će izgubiti trećinu ekonomije ako nešto ne preduzmemo", izjavio je za Rojters ministar životne sredine Karlos Mink. U izveštaju poljoprivrednih stručnjaka sa univerziteta Kampinaš u Sao Paolu, ističe se da će do 2020. godine žetva soje biti smanjena za 20 procenata, a kafe za 10 odsto, dok će jedino šećernoj repi pogodovati više temperature.
Tehnologija bi delimično mogla da pomogne poljoprivrednicima, ali razultati eksperimentalnih istraživanja su različiti. Sama istraživanja su skupa i dugotrajna, pa poljoprivrednici poručuju da naučnici mogu da ublaže uticaj prirode, ali ne i da reše problem.