EPA-EFE/BIANCA DE MARCHI AUSTRALIA AND NEW ZEALAND OUT

Građani Južne Australije sutra izlaze na birališta, na kojima će glasati za 55. saziv Parlamenta ove federalne države.

Da li će Liberalna stranka na čelu sa premijerom Stivenom Maršalom zadržati vlast ili će se posle četiri godine na čelo države vratiti Laburistička partija s novim liderom Piterom Malinauskasom, odlučiće 1,266.719 birača s pravom glasa.

Na ovogodišnjim izborima glasaće se za svih 47 poslaničkih sedišta u Donjem domu Parlamenta, kao i za 11 od 22 mesta u Gornjem domu.

Za formiranje nove vlade potrebno je najmanje 24 poslanika u Donjem domu, što je više nego što trenutno imaju i Liberali i Laburisti.

Naime, zbog prelaska troje poslanika među nezavisne u protekle tri godine, Stiven Maršal je već neko vreme na čelu manjinske vlade, ali i pored toga uspevao je da ima većinu glasova u Parlamentu.

Šta je obećano?

Imajući u vidu činjenicu da je Australija u protekle dve godine živela u “kovid režimu”, zdravstvo je jedno od polja gde je pljuštalo najviše predizbornih obećanja.

Vladajući Liberali najavili su da će uložiti 123 miliona dolara u unapređenje zdravstvenog sistema, uklkjučujući povećanje kapaciteta i uslova u tri bolnice u Adelajdu.

S druge strane, lider Laburista je u predizbornim obraćanjima javnosti najavio da će njegova partija biti posvećena povećanju kapaciteta bolnica za 300 kreveta (Liberali najavili 80), kao i zapošljavanju novih 300 medicinskih sestara i stotinu lekara.

Kada je reč o obrazovanju, vlada se zalaže za povećanje podrške đacima državnih škola s posebnim potrebama, kao i za olakšice roditeljima čija deca pohađaju državne škole.
S druge strane, Laburisti su fokusirani na finansiranje obrazovnih kursova za struke u kojima postoji nedostatak radne snage, ali i na pokretanje kraljevske komisije o obrazovanju u ranom detinjstvu, što bi trebalo da donese značajne promene u sistemu predškolskih ustanova.

Kada je reč o ulaganju u infrastrukturu, tu se vlast i opozicija potpuno razlikuju – Liberali žele da ulože 662 miliona dolara u izgradnju Riverbank Arene, koja bi zamenila Zabavni centar Adelajda, dok Laburisti tvrde da će momentalno obustaviti taj projekat.
I jedni i drugi nameravaju da proširuju i obnavljaju saobraćajnice i da ulažu u gradski prevoz.

Za Laburiste je važna i energetika, pa predviđaju izgradnju hidrogenske elektrane s postrojenjem za skladištenje energije, što je projekat vredan 593 miliona dolara.
S druge strane, Liberali najavljuju dvogodišnje poreske olakšice za zapošljavanje pripravnika i radnika bez iskustva, kao i ulaganje u jačanje sajber bezbednosti za lokalne biznise.

Maršalova vlada je procenila da će njihova nova predizborna obećanja koštati budžet ukupno 288 miliona dolara, a istovremeno su zatražili od Laburista da precizno iznesu svoje planove i da objasne kako misle da sprovedu data obećanja, koja prema proceni Liberala koštaju čak tri milijarde dolara.

Ključne izborne jedinice

Od 25 sedišta osvojenih na prošlim izborima, Liberali već sada ne kontrolišu tri. Takođe, još tri njihova poslanika se povlače iz politike, što predstavlja veliku neizvesnost za vladajuću stranku u čak šest izbornih jedinica.

Takođe, za četiri sedišta se tradicionalno vodi tesna borba, a to su – Adelajd (centar), Elder, King i Njuland. U svim ovim jedinicama razlika između najjačih partija je manja od dva posto.

Koplja će se lomiti i oko marginalnih sedišta Laburista, kao što su Moson, Rajt, Torens i Li.
Takođe, izborna jedinica Danstan, aktuelnog premijera Stivena Maršala pripada Liberalima sa ne baš uverljivih sedam posto razlike, pa će sudeći prema padu njegove popularnosti u poslednje vreme, za lidera vladajuće stranke neće biti baš lak posao da zadrži svoju poziciju.

S druge strane, Malinauskas je dominantan u Krojdonu, koji je najbezbednije sedište Laburista u Južnoj Australiji.

Šta kažu ankete?

Stiven Maršal je pre samo godinu i po imao ubedljivu prednost u ispitivanjima javnog mnjenja, i kada je reč o premijeru kojeg bi glasači više želeli, i u odnosu dve stranke.
Međutim, situacija se od tada promenila, a naročito u drugoj polovini prošle godine, što se može povezati sa suviše krutim i restriktivnim odgovorom Vlade Južne Australije na širenje omikron talasa kovida.

Trenutno, u odnosu dve najjače stranke, opozicioni Laburisti u anketama imaju prednost od 56 prema 44 odsto, dok je na osnovu primarnih glasova odnos 41:34 u korist Laburista.
U izboru za premijera kojem bi dali prioritet, birači u Južnoj Australiji su sada više uz Malinauskasa, koji vodi sa 45 prema 40 odsto, dok je 15 posto ispitanika bilo neodlučno po ovom pitanju. Koliko u septembru 2020. Maršal je bio ubedljivo ispred sa odnosnom 54:26.
Od ostalih stranaka, važan faktor biće nezavisni kandidati kojima pripada naklonost oko 15 posto glasača, a dobro se kotiraju i Zeleni, koji prema anketama imaju poverenje oko 10 posto biračkog tela.

Ipak, jedno su rezultati istraživanja, a izbori su nešto sasvim drugo, u šta su se uverili Laburisti na prethodnim saveznim izborima 2019. godine. Već u nedelju znaćemo ko je na pravom putu da formira novu vladu Južne Australije.

Glasanje obavezno

Glasanje na državnim izborima u Južnoj Australiji je obavezno za sve punoletne građane, baš kao i na saveznim izborima.
Oni koji ne izađu na glasanje moraju da plate kaznu od 70 dolara ili da dostave Izbornoj komisiji validno opravdanje za izostanak. Ukoliko se kazna ne plati u roku od 21 dan, izdaje se nova koja iznosi 125 dolara.

Uvertira za savezne izbore

Izbori u Južnoj Australiji biće prvi u Komonveltu u “post kovid” periodu. Takođe, glasanje u ovoj državi se održava samo dva meseca pre saveznih izbora, tako da mnogi analitičari smatraju da će rezultati u Južnoj Australiji biti svojevrsna uvertira za ono što bismo mogli da očekujemo na federalnom nivou, najkasnije 21. maja.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here