Austrijski list: Skupo, skuplje, Hrvatska

pixabay.com

“Skupo, skuplje, Hrvatska” tim ne baš ugodnim superlativom jedan austrijski tabloid nedavno je opisao rast cena u zemlji koja je, pored Italije, najomiljenija inostrana destinacija Austrijanaca – tom rečenicom započinje članak “Frankfurter algemajne cajtunga” (FAZ) kojim se analiziraju razlozi i moguće posledice aktuelnih cena u Hrvatskoj.

Evro je, napominje FAZ, čini se, doista opravdao svoju reputaciju kao “teuro” (tako se u Nemačkoj nakon uvođenja evra nazivala zajednička valuta, to je pojam kojim se signalizira kako je sve poskupelo zbog evra, teuer na nemačkom znači “skupo”). U Hrvatskoj je evro od početka ove godine službena valuta.

“Hrvatska doduše ni ranije nije bila povoljna, ali sad se mnogima čini kao da Jadran postaje luksuzna destinacija. Internet i žuta štampa su prepuni žalopojki na račun cena u Dalmaciji i Istri”, piše nemački list. Kao primere skupoće navode se cene jedne kugle sladoleda u Dubrovniku (navodno 5 evra) ili hamburgera za koji se u nekom gradu u Istri mora izdvojiti 22 evra: “A hotelske cene da ni ne spominjemo.”

FAZ prenosi u tom kontekstu i izjavu hrvatskog ministra finansija Marka Primorca, koji je krajem juna javno komentarisao rast cena. On je tada izrazio uznemirenost zbog porasta cena i upozorio da bi, ako se taj trend nastavi, to moglo ugroziti turističku sezonu, odnosno da bi moglo imati i dugoročne (negativne) efekte, prenosi frankfurtski dnevnik. A turizam je, napominje FAZ, najvažnija privredna grana u Hrvatskoj.

Ministar: Cene su previsoke!

Primorac je tada, dodaje ovaj list, izrazio sumnje oko toga je li porast cena, jednim delom i znatno visok, zaista opravdan, i podsetio na vladine mere i pomoć turističkoj branši, napominje FAZ. I citira Primorčev tadašnji zaključak: “Cene su previsoke!” Ministar se naime tada posebno osvrnuo na privrednu situaciju u Nemačkoj, najvažnijoj emitivnoj turističkoj zemlji, i dodao da ga sve to zabrinjava.

Tera li tako Hrvatske svoje goste, pita se FAZ, ili bi pak možda rast cena mogao doprineti tome da se koriguju neke greške načinjene proteklih godina? “Ko god je tu zemlju posetio tokom letnjih mjeseci, možda će se složiti sa izjavom da tamo postoje i neka mesta kojima bi dobro došlo da na vrhuncu sezone bude manje turista”, napominje FAZ.

Pre svega se to odnosi na Dubrovnik, u čijoj starom gradskom jezgru, kako piše ovaj list, a pozivajući se na jedno istraživanje, vlada najveća navala turista od svih destinacija u Evropi. Čak i više nego u Veneciji, napominje FAZ: “Na jednog domaćeg stanovnika dođe 36 turista, samo nije jasno da li to važi samo za vrhunac sezone ili je to godišnji prosek.”

Frankfurtski list podseća svoje čitaoce da su gradske vlasti u Dubrovniku već najavile pa i uvele neke mere sa ciljem obuzdavanja masovnog turizma, ali i napominje: “Previsoke cene ipak nisu službeno deo planiranih mera s ciljem redukovanja navale turista.”

Umesto bosanskih Hrvata i Srba – sad su tu Nepalci, Argentinci…

FAZ piše kako se u prvoj polovini tekuće godine ne može uočiti da su (pre)visoke cene zastrašile turiste. Citiraju se naime podaci Hrvatske turističke zajednice o tome da je u prvih šest meseci bilo zabeleženo 6.7 miliona dolazaka, odnosno 27.3 miliona noćenja.

“Hrvatska narodna banka je objavila kako su prihodi od dolaska stranih gostiju u prvom kvartalu iznosili oko 670 miliona evra – skoro 40 odsto više nego u istom kvartalu godinu dana ranije.”

Moguće je ipak, napominje nemački list, da se visoke cene odraze na broj gostiju u drugoj polovini godine. U tom kontekstu navodi se kako posebno iz sektora apartmanskog turizma dolazi nezadovoljstvo brojem rezervacija.

FAZ se osvrće i na jedan problem koji muči i Hrvatsku, a i hrvatski turistički sektor: “Već godinama Hrvatska ostaje bez radne snage, što je trend koji je pojačan nakon ulaska te zemlje u Evropsku uniju 2013. Na početku se deficit kompenzovao doseljavanjem bosanskih Hrvata i sezonskim radnicima iz Srbije. Konobari iz Srbije su već odavno pravilo, a ne izuzetak. Ali i taj rezervoar presušuje”, piše FAZ. Dodaje kako nova radna snaga sad stiže iz Nepala, Filipina, Argentine, Brazila i severa Afrike.