"Ono što ste Vi nazvali transformacijom, u stvari je podela", rekao je Okun Karadžiću u nastavku unakrsnog ispitivanja.
Okun je dodao da su ciljevi Karadžića i Mate Bobana "bili da imaju vlastite jedinice u BiH". Na Karadžićevu sugestiju da bi to bile jedinice kao Katalonija u Španiji, Okun je odgovorio da su njihovi stavovi bili "mnogo ekstremniji i više odgovarali stavovima ETE u Baskiji".
Okun je rekao da su Srbi u BiH tražili da imaju pravo veta koje bi se primenjivao čak i na ustavne principe. Povodom Karadžićeve tvrdnje da to pravo "nije traženo samo za Srbe", Okun je odgovorio: "Vi ste bili očarani idejom da i druge zajednice to pravo imaju, jer bi to samo dalje narušilo centralnu vladu".
Okun je naglasio i da se seća da su za Karadžića najvažnije bile karte i koridori, kao koridor Beograd – Banjaluka.
Na pitanje da li je imao informaciju o planu muslimana da se "Srbi izbace iz cele BiH", Okun je odgovorio da mu je bilo ”poznato da je na nekim malim područjima došlo do maltretiranja Srba”.
"To su više činili Hrvati nego muslimani, i znali smo da je postojala razlika u postupcima Srba i muslimana u BiH", rekao je Okun.
Okun je potvrdio da se seća da je u jesen 1991. godine Karadžić od Alije Izetbegovića tražio da "jasno kaže da Islamska deklaracija nije njegov program i da je se odrekne". On je naglasio da je u Stranci demokratske akcije (SDA) bilo i drugih struja, i da su Haris Silajdžić i Ejup Ganić bili sekularisti, a jesu imali puno uticaja u stranci.
Na Karadžićevo pitanje "da li je bilo moguće sprovesti manjinsku politiku, odnosno da li se zalaganje SDA za unitarnu BiH moglo smatrati političkim nasiljem", Okun je odgovorio da je to "prejaka izjava".
"Želja za jedinstvenom državom bila je osnovni cilj i fundamentalno polazište za ciljeve bosanskih muslimana. Oni to nisu mogli postići ni ratom niti u pregovorima. Nije bilo mogućnosti da se taj muslimanski cilj ostvari, osim vojnom pobedom, a to nikad nije postignuto, ni 1991. niti 2010. godine", rekao je Okun.
