Nesanicu karakteriše otežano uspavljivanje, duže od 30 minuta, često buđenje u toku noći, prerano jutarnje buđenje, loš kvalitet spavanja, osećaj umora i bezvoljnosti nakon buđenja.
Uzroci mogu biti razni, od prisustva bolesti (depresija, dijabetes, arthritis, hroničan bol, astma i dr), primene lekova za depresiju, lekova za bolesti srca (propranlol, amiodaron), česte promene radnih smena, dug boravak ispred računara u popodnevnim časovima, kao i upotreba kofeina, nikotina i energetskih pića pred spavanje. Problem sa nesanicom se može javiti i tokom trudnoće i u menopauzi.
„Lečenje nesanice može uključivati različite pristupe, u zavisnosti od uzroka i trajanja problema. Farmaceuti u apotekama za lakše oblike nesanice savetuju mere koje podrazumevaju razvijanje navike spavanja u tačno vreme i tačno vreme buđenja, ostvarivanje uslova za kvalitetan san od izbora ležaja do temperature prostorije gde se spava, izbegavanja korišćenja telefona i digitalnih uređaja pred spavanje i upotrebu biljnih lekova za nesanicu bez recepta“, objašnjava spec. Emilija Trbović, magistar farmacije u Farmaceutskoj komori Srbije.
Od suplemenata u apoteci koji se preporučuju za nesanicu izdvajaju se magnezijum i melatonin.
„Melatonin je hormon koji se luči noću i pomaže našem organizmu da lakše utone u san. Kod starijih osoba proizvodnja melatonina može biti smanjena i to uzrokuje da osoba teško zaspi i često se budi u toku noći. Doza melatonina od 2mg u vidu tablete ili spreja tridesetak minuta pre spavanje može skratiti vreme uspavljivanja. Kod starijih osoba koje koriste varfarin treba imati oprez pri upotrebi melatonina. Dnevna doza magnezijuma koja se preporučuje za odrasle je od 300 do 500 miligrama“, savetuje Trbović.
Ako nesanica traje duže vreme, lekar može propisati lekove koji se nazivaju hipnotici i koji utiču na dužinu spavanja i skraćuju vreme da se utone u san.
„Ovi lekovi pored svojih prednosti imaju i mane jer se mogu koristit ograničeni vremenski period. Duža upotreba može dovesti do zavisnosti i pojave ponovne nesanice, odnosno pogoršanja simptoma nesanice. Farmaceuti savetnici za novouvedeni lek za ovu grupu lekova uvek daju dodatna pojašnjenja za upotrebu kako bi se iskoristio maksimalni potencijal koji imaju u lečenju. Terapija nesanice biljnim lekovim je popularna i od biljnih preparata i čajeva mogu pomoći čajevi na bazi kamilice i biljni preparati na bazi hmelja, valerijane, matičnjaka i pasiflore. Kamilica se tradicionalno koristi za smanjenje napetosti mišića, poboljšanje varenja i smanjenje anksioznosti. Valerijana može da smanji anksioznost i vreme potrebno da se zaspi, i tako obezbeđuje kvalitetan i duži san. Biljne lekove koji sadrže valerijanu treba uzimati sat vremena pre spavanja. Upotreba tokom trudnoće i dojenja se ne preporučuje kao i konzumacija alkohola i sredstava za smirenje tokom primene. Obavljanje preciznih poslova kao što je vožnja automobile se takođe ne preporučuje“, ističe Trbović.
Ona dodaje, da se biljni lekovi mogu koristiti dve do četiri nedelje u kontinuitetu i ako nakon ovog perioda i uz mere kao što su odlazak na spavanje na vreme, izbegavanje digitalnih uređaja u krevetu nema rezultata, poželjno je konsultovati se sa lekarom.