Petak 29. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Sreda 08.11.2017.
00:38
M. Đorđević - Vesti A

Stranci koji su zadužili Srbiju (3): Gorštaci sa lepim manirima

Francuza Alfonsa de Lamartina, velikog pesnika romantizma, proslavila je pre svega poezija, ali je u istoriji civilizacije ostao upisan i kao tvorac putopisa, romana i političkih dela koja su uspevala da promene mišljenje Evrope o porobljenim narodima na njenom tlu. Za Srbiju i Srbe zainteresovao se tridesetih godina 19. veka, posle putovanja po Balkanu. Tako je nastala knjiga "Spisi o Srbima" koja je objedinila odlomke njegovih članaka "Put na Istok", "Beleške jednog putnika" i "Istorija Turske". U njima je Lamartin počeo da istražuje odnos svoje otadžbine, Francuske, prema Osmanlijskom carstvu.

commons.wikimedia.org
Promenio mišljenje Evrope o Srbiji: Alfons de Lamartin

Veliko divljenje za mali narod

Čuveni pesnik i državnik razvio je veliko divljenje prema malom balkanskom narodu zbog njegovog buntovničkog duha i prkosne želje za slobodom. Srbija mu je odgovorila tako što su svi tekstovi u kojima je Lamartin pominjao Srbiju, njen narod i običaje prevedeni na srpski jezik sa zakašnjenjem od skoro dva veka. Na sreću da tako nije bilo i u Francuskoj jer je upravo zahvaljujući utiscima i opisima starog Balkana Alfons de Lamartin značajno uticao na povoljnije mišljenje evropskog javnog mnjenja o svom susedstvu koje pati pod turskom čizmom.

U 19. veku evropski zapad je konačno počeo da prati zbivanja na istoku, naročito u doba tamošnjih oslobodilačkih ratova. U tom zanimanju su prednjačili francuski i engleski mislioci. Tako se i Alfons de Lamartin našao na zagonetnom Orijentu, u okruženju Grčke, Bugarske, Turske, Bejruta i drugih tačaka na kraju Evrope i početku Azije.

Prvi susret s Orijentom

Lamartinov dolazak u Beograd bio je susret sa prvom velikom orijentalnom varoši, koja se na Zapadu smatrala mističnom kapijom Orijenta. Današnja srpska prestonica bila je u to doba moćno utvrđenje oko koga i za koga su se vekovima vodile krvave bitke i podizale bune.

Njeni vitki minareti, vreva i uskomešanost na ulicama ispunjenim mnoštvom ljudi odevenih u najšarolikiju odeću među kojima u isto vreme odzvanjaju razni jezici predstavljao je za francuskog pisca vrhunski doživljaj. Ipak, najvažnija epizoda u njegovom kazivanju je dolazak do Ćele-kule kod Niša.

Kula je nastala posle bitke na Čegru, u kojoj je junački izgubio život vojvoda Stevan Sinđelić, ali je zahvaljujući hrabrosti, i njegovoj i njegovih junaka, tada, u proleće 1809, poginulo oko 10.000 turskih ratnika.

Kako bi opravdao toliki gubitak, niški Huršid-paša naredio je da se glave poginulih Srba oderu i pošalju u Carigrad. Zatim je naredio da se u znak opomene Srbima na istočnoj strani grada sazida kula od kamena i da se u njene zidove uzidaju preostale lobanje poginulih neprijatelja.

Na njegovoj maršruti se 1833. godine našla se i mala ustanička kneževina koja je hatišerifom od turskog sultana tek dobijala samostalnost, ali još ne i slobodu. Tokom dva meseca, koliko mu je bilo potrebno da obiđe ovaj deo Balkana, susretao se sa seljacima, vojnicima i knezovima, pažljivo slušao narodne epske narodne pesme i uživao u gostoprimstvu domaćina koje je kasnije u delima veličao.

Muškarce je Lamartin doživljavao kao gorštake sa uglađenim manirima, kao pastire koji žive za slobodu, dok je lepotu srpskih žena upoređivao sa lepotom stanovnica lucernskog i bernskog kantona u Švajcarskoj.

Romantičarski zanos

O Srbiji je pisao sa puno zanimljivih podataka, često upadajući u romantičarski zanos, oduševljen spremnošću Srba da se, u kolopletu velikih sila i njihovih sebičnih interesa, sami izbore za samostalnost i konačnu nezavisnost od Osmanlija. Lamartin je, kao i neki njegovi prethodnici, diplomate i putopisci, bio opčinjen jednim starinskim, romantičnim idealizmom okrenutim slobodi kakav je uočio pre svih kod Srba, a onda i kod drugih balkanskih naroda.

Ponosito srce

Srpski narod imao je ponosito srce koje se moglo rascepati, ali ne i saviti, kao što se ne može saviti ni srce hrasta u gori, zapisao je Alfons de Lamartin u svom delu "Istorija Turske".

Pod utiskom priča o slavnoj prošlosti Srba koje je je slušao tokom svog boravka među njima, poseta srednjovekovnim crkvama i manastirima, utvrđenim gradovima i bojištima bio je opčinjen jedinstvenošću srpskog narodnog stvaralaštva.

Kao jedan od najboljih pesnika romantizma i iskreni zagovornik prava na život u slobodu, Lamartin je bio zaljubljenik u tematski, stilski, jezički i simbolički beskrajno raznoliku i bogatu srpsku poeziju, i epsku i lirsku.

Sutra - Stranci koji su zadužili Srbiju (4): Cena slobode u Ćele-kuli

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
bik21. 4. - 21. 5.
Budite promišljeni pred osobom koja vas je zaintrigirala svojom pojavom ili pričom o poslovno finansijskoj saradnji. Konsultujete svoje saradnike, pre nego što donesete neku zvaničnu odluku. Više glava potencijalno može da smisli bolje rešenje. U susretu sa voljenom osobom, trebate uživati u ljubavi.
DNEVNI HOROSKOP
ovan21. 3. - 20. 4.
Susret ili rasprava sa jednom osobom na vas počinje da deluje zamorno. Osećate blagu rezignaciju, jer poslovni događaji ne idu u željenom pravcu. Ipak, nemojte dozvoliti da u vama prevlada nesigurnost i depresivno raspoloženje. Prijaće vam susret sa jednom bliskom ili dragom osobom, koja donosi vesti.
DNEVNI HOROSKOP
devica24. 8. - 23. 9.
Neko ne razume vaše ideje i to počinje da se odražava na nivo poslovno-finansijske saradnje. Morate imati dovoljno razumevanja za svoju okolinu, stoga izbegavajte varijantu kažnjavanja ili destruktivno ponašanje. Između vas i voljene osobe neke stvari ostaju nedorečene, razmislite dobro o nastavku svađe.
  • 2024 © - vesti online