Četvrtak 28. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Ponedeljak 06.11.2017.
01:15
M. Đorđević - Vesti A

Stranci koji su zadužili Srbiju (1): Optužnica protiv velesila

U rat koji je Srbija povela protiv Turske 1875. umešale su se sve tadašnje velesile: Rusija, Austrija, Turska, Francuska, Velika Britanija, ali nijedna nije ni pokušala da spreči zverstva koja je turska vojska činila nad Srbima. Štaviše, crne vesti sa ratnog Balkana su se u Evropi dugo zataškavale. Tek naredne godine provalile su i u zapadnoevropsku javnost.

wikipedia.org/Comte Stanisław Julian Ostroróg dit Walery (1830-1890)/Christie's
O Srbima slušao još kao dete: Vikot Igo

Do Francuske su preko dopisnika i diplomatskih depeša počeli da stižu strašni glasovi o najezdi Turaka na srpsko tle. Jedan takav izveštaj iz Aleksinca koji je pukovnik K. S. Protić podneo vojnom ministru Tihomilju Nikoliću 11. avgusta, probio se i do čitalaca evropskih metropola.

Vapaj ministra vojnog

Vapaj srpskog ministra i generala ovoga puta nije ostao bez odjeka. O Srbiji su počeli da govore ugledni ljudi, naročito književnici, a najglasniji među njima bio je Viktor Igo, slavni francuski književnik i političar. On je, kako u parlamentu svoje zemlje, tako i u štampi, neprestano upozoravao na zločine koje su Turci počinili nad narodom u zabačenom jugoistoku Starog kontinenta.

Moć štampe

U korist Srbije su u vreme srpsko-turskog rata 1876. godine radili i mnogi listovi u Francuskoj, a naročito popularni "Mali žurnal" i "Mali pariski žurnal". Oni su svakog dana objavljivali crteže sa prizorima iz rata na tlu Srbije i članke koji su slavili srpsku i crnogorsku vojsku. Često su i sami rodoljubi iz Srbije i Crne Gore pripremali i objavljivali propagandne članke u štampi Francuske, Rusije i Engleske, i postigli cilj: pridobijali javno mnjenje tih zemalja, a preko njega uticali i na diplomatiju.

Svoje rasprave i podatke Igo je najpre objavio u spisima pod naslovom "Za Srbiju", ali mu to nije bilo dovoljno. Optužio je evropske vlade za ravnodušnost prema genocidu nad slovenskim narodima, posebno nad srpskim, i ostale narode Evrope pozvao na ujedinjenje protiv nečoveštva.

Znameniti Francuz, patriota i pacifista kakav je celoga života bio, nije zaboravio da su 1871. godine Srbi, Hrvati, Rumuni u Ugarskoj bili protiv pripajanja francuske pokrajine Alzas Nemačkoj.

Rasrđeni Dunav

Viktor Igo je u to vreme već imao preko 70 godina. Bio je začetnik književnosti romantizma, pesnik, dramski pisac, kritičar, slikar, ali i aktivni političar. O Srbima je imao prilike da sluša još kao dete. U vreme vladavine Napoleona u njegovom rodnom gradu Bezansonu je boravio jedan bataljon srpsko-hrvatskih dobrovoljaca, a Igo je bio dete francuskog oficira. Prvi put o Srbima i Srbiji progovorio je 1828. u stihovima iz zbirke "Rasrđeni Dunav". U to doba, a imao je svega 25 godina, već je svojim ubojitim perom podržavao potlačene male narode. Tokom revolucionarne 1848. bio je predsednik Prvog kongresa Svetskog mira koji je održan u Parizu.

Prorok Evropske unije

Viktor Igo je u članku "Za Srbiju" postao i prvi evropski pisac koji je objavio ideje o ujedinjenoj Evropi, smatrajući da samo takva ona može postati jaka i živeti u miru.

"Bez Evropske republike, bez kontinentalnog saveza, nema politike bezbednosti. Zverstva izvršena u Srbiji nesumnjivo pokazuju da Evropi treba jedinstvo: jedna vlada, jedan opšti bratski sud, demokracija u miru sa samim sobom, kao sedište svih zbratimljenih naroda Pariz, drugim rečima opšta sloboda na čijem prestolu blista svetlost."

Takođe, prvi je u Evropi koji je smatrao da treba da postoji trgovina bez granica i jedinstveni evropski novac. Kada je umro, na sahrani Viktora Igoa stajao je i venac koji je iz Beograda poslala srpska vlada, ali su mu najveću počast decenijama od tada odavali srpski književnici. On sam i njegovi literarni junaci ušli su u mnoge romane s kraja 19. i početka 20. veka, nadahnjujući iskrenim i oduševljenim rodoljubljem i njihove tvorce i njihove čitaoce.

U svom dnevniku februara 1884, godinu dana pred smrt, Igo piše:

"Sanjao sam da sam u Senatu i da govorim. Na kraju besede izgovorio sam u snu ono što bih možda rekao i na javi: slobodna Francuska hoće slobodne narode. A ono što Francuska hoće, ona će to i izvojevati. Iz jedinstva sloboda u bratstvu nići će uzajamna ljubav između duša, klica one veličanstvene budućnosti, gde će za rod ljudski otpočeti opšti život, koji će se zvati Evropski mir."

Sutra - Stranci koji su zadužili Srbiju (2): Zverstva pred francuskim pragom

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
vodolija21. 1. - 19. 2.
Nedostaje vam osnovno interesovanje da se posvetite nekim poslovnim temema koje zahtevaju dodatni napor. Nemojte precenjivati svoje profesionalne mogućnosti. Trenutni položaj Meseca u vama podstiče emotivnu nesigurnost, stoga izbegavajte rasparavu ili sumnjivo društvo. Budite iskreni prema svima.
DNEVNI HOROSKOP
lav22. 6. - 23. 8.
Neko ima dobre namere, dogovor sa jednom osobom čini vam se da obećava zajedničku korist ili poslovno-finansijski dobitak. Zadržite samopouzdanje i optimistizam, ponekad je "prvi utisak" od presudnog značaja za dalji tok poslovnih događaja. Osoba koja privlači vašu pažnju deluje nedodirljivo.
DNEVNI HOROSKOP
škorpija24. 10. - 22. 11.
Nečije namere ne zvuče dovoljno iskreno, stoga pažljivije analizirajte osobu koja plasira neobičnu priču. Kada situaciju na poslovnoj sceni posmatrate sa različitih aspekata, biće vam jasnije na koji način treba da rešavate svoje dileme. Komentari koje čujete od bliske osobe deluju pozitivno na vaše samopouzdanje.
  • 2024 © - vesti online