Petak 29. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Utorak 19.09.2017.
18:11
A. Vučićević - Vesti A

Masovan odlazak stručnjaka iz Srbije: Nema leka za egzodus

Srpsko zdravstvo je, prema rečima dr Vesne Jovanović, bivše direktorke Lekarske komore Srbije, vrzino kolo koje će se teško rasplesti. Na birou posao čeka 2.300 lekara, a u bolnicama manjak anesteziologa, patologa, radiologa i mnogih drugih specijalnosti.

N. Đurović
Dok na birou posao čeka 2.300 lekara, u bolnicama je manjak anesteziologa, patologa, radiologa i mnogih drugih specijalista

Dok Srbe nema ko da leči, samo tokom prethodne dve godine Nemačka je bogatija za 530 srpskih doktora. Tokom prethodnih godinu dana sertifikat dobre prakse koji je neophodan prilikom zapošljavanju u inostranstvu tražilo je 826 lekara. Među njima najviše je onih iz Beograda. Specijalisti napuštaju svoja radna mesta i odlaze, pored Nemačke i u Sloveniju, na Maltu, u skandinavske zemlje, na Bliski istok...

Odlična reputacija

826
doktora tražilo sertifikat dobre prakse

Medicinski fakultet ima odličnu reputaciju, pa im nostrifikacija diplome u najvećem broju slučajeva nije potrebna. Dok u Srbiji lekar specijalista ima platu od 500 do 700 evra, na Malti, na primer, može zaraditi oko 3.000 evra mesečno!

- Postoji dizbalans. Oni koji sede na birou su mladi lekari koji su tek završili fakultete. Retko se dešava da su nezaposleni specijalisti onih oblasti koje su deficitarne. Problem je što politika dodele specijalizacija nije vođena u kontinuitetu, kako biste blagovremeno dobili svršenog kardiologa, hirurga ili bilo kojeg drugog specijalistu - kaže za "Vesti" dr Jovanović.

Ostajemo bez kadra

Dodatni hendikep srpskog zdravstva je nepovoljna starosna struktura u zdravstvu. Gotovo polovina lekarskog kadra starija je od 50 godina, a u narednih pet do sedam godina više od 60 odsto specijalista odlazi u penziju! Godinama su radna mesta koja su se upražnjavala odlaskom u penziju gašena. Ministarstvo zdravlja je počelo proces podmlađivanja kadra, a razmišlja se i o ponovnom uvođenju volonterskih specijalizacija.

Ona ističe da mlad doktor mora da prođe desetogodišnju školu kako bi mogao da nadoknadi mesto u određenoj oblasti medicine koje je otvoreno.

- Sve je vezano i za materijalnu situaciju, jer ustanove nemaju novca da zaposle mlade lekare mimo dozvole iz ministarstva. Dok se ne napravi konzistentna nacionalna strategija razvoja zdravstva, u delu ljudskih resursa pre svega, neće ništa krenuti nabolje - objašnjava dr Jovanović.

Prema podacima Lekarske komore Nemačke, čak 67 doktora iz Srbije je protekle dve godine u toj zemlji otvorilo svoju privatnu praksu.

- To je tragedija za našu državu. Ne možemo da utičemo na odlazak lekara. Svetsko ekonomsko tržište je postalo globalno. Ljudi odlaze tamo gde im je bolje. Mi, kao država, moramo da nađemo modus da ih zadržimo, jer nam se ne isplati da ih školujemo o trošku budžeta, pa da oni posle toga odu - dodaje dr Jovanović.

Nemački uslovi

Nemačkoj nedostaju lekari zato što se u poslednje vreme u ovoj zemlji otvaraju brojne nove zdravstvene ustanove. Trenutna "potražnja" je za 5.500 lekara, a očekuje se da u bliskoj budućnosti bude traženo više od 20.000 doktora! Najviše se traže internisti, hirurzi, ginekolozi i anesteziolozi. Uz visoke plate, nudi se i godišnji odmor od 31 dana, pomoć u pronalaženju stana i učenju jezika. Deo prekovremenih radnih sati mesečno dodatno se plaća, a deo se pretvara u slobodne dane.

Milionski gubitak

Više od 100.000 evra Srbija utroši da iškoluje jednog studenta medicine. Ako se ta brojka pomnoži sa brojem onih koji su otišli, izgubili smo više od 53 miliona evra. Ukoliko Srbija uđe u Evropsku uniju, prema rečima bivše direktorke LKS, to će dodatno povećati odliv zdravstvenih radnika.

- To možemo da vidimo na primeru Hrvatske. Lakoća odlaska je onda veća. Diplome su važeće, nije potrebna nostrifikacija i odlazi se kao da se ide u susedni grad! Ljudi odlaze tamo gde im je lagodnije. Za naš zdravstveni sistem to nije dobro, ali moramo razumeti da ljudi pokušavaju sebi da obezbede bolji materijalni status. Evropsko tržište može da apsorbuje sve naše lekare. Na državi je da preduzme nešto da to spreči - zaključuje dr Jovanović.

Radni odmor kod komšija

Među onim lekarima koji traže sertifikat ima dosta onih koji odlaze da rade u Bosnu i Hercegovinu ili u Crnu Goru za vikend ili tokom godišnjeg odmora.
- Ne znamo koliko tačno njih ode u inostranstvo, jer takvu evidenciju dosad nismo vodili. Međutim, sada smo uneli male promene prilikom podnošenja zahteva za izdavanje sertifikata. Ubuduće će lekari morati da navedu u koju svrhu im se sertifikat izdaje, koliko imaju godina i koje su specijalnosti i da li planiraju da se isele iz zemlje i gde - objasnio je dr Milan Dinić, direktor Lekarske komore Srbije.

Nisu lekari jedini koji napuštaju Srbiju: Odlaze i inženjeri, računovođe i advokati

100.000
evra košta državu školovanje samo jednog doktora

Osim lekara, Srbiju napuštaju mladi školovani ljudi svih obrazovnih profila. Nemačka ima otvorene konkurse za 400.000 inženjera, a trećina srpskih inženjera ode u svet čim diplomira. Odlaze i medicinske sestre, molekularni biolozi, kuvari, konobari i matematičari, a Srbija je dosad "častila" strane države sa 12-13 milijardi evra, poklanjajući im obrazovane kadrove.

Veliki broj arhitekata odlazi u zemlje Bliskog istoka, a SAD sve više preplavljuju srpski vozači. U Australiji su računovođe na ceni, te veliki broj mladih svršenih ekonomista odlazi preko okeana.

Vesna Rakić-Vodinelić, dugogodišnji profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, ukazuje da se u odnosu na ranije, kada su odlazili visokoškolci internacionalnih zanimanja poput lekara, mašinskih inženjera i elektroinženjera, poslednjih godina armija advokata interesuje za odlazak.

- Zanimljivo je da i studenti i diplomci Pravnog fakulteta hoće da odu, iako se u svakoj, pa i našoj zemlji uči domaće pravo. Oni dobri, vredni i sa znanjem jezika su u tome i uspevali, a najviše su osim nekih evropskih zemalja išli na usavršavanje u SAD, Australiju i na Novi Zeland. Tamo su uglavnom i ostali - kaže ova profesorka u penziji.
 

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
DNEVNI HOROSKOP
blizanci22. 5. - 21. 6.
Delujete optimistično i očekujete pozitivne odgovore. Međutim, trenutna situacija na poslovnoj sceni ne zavisi prvenstveno od vaše volje ili uticaja. Pravilno procenite redosled poteza i nemojte dozvoliti da vas neko preduhiti. Važno je da pažljivije birate reči koje izgovarate pred svojim partnerom koji je nervozan.
DNEVNI HOROSKOP
vodolija21. 1. - 19. 2.
Nedostaje vam osnovno interesovanje da se posvetite nekim poslovnim temema koje zahtevaju dodatni napor. Nemojte precenjivati svoje profesionalne mogućnosti. Trenutni položaj Meseca u vama podstiče emotivnu nesigurnost, stoga izbegavajte rasparavu ili sumnjivo društvo. Budite iskreni prema svima.
  • 2024 © - vesti online