• Marketing
  • Politika privatnosti
  • Kontakt
|
Субота, 29. август 2026.
  • Uloguj se
Vesti Online
Advertisement
  • Naslovna
  • Info
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Migrantska kriza izmakla kontroli: Stanovnici Seute zapalili improvizovani kamp

    Migrantska kriza izmakla kontroli: Stanovnici Seute zapalili improvizovani kamp

    Nezapamćeno nevreme u Italiji: Povređene 43 osobe, oštećeno 10.000 automobila

    Nezapamćeno nevreme u Italiji: Povređene 43 osobe, oštećeno 10.000 automobila

    Fridrih Merc popularniji u Ukrajini nego kod kuće: Razlika čak 48 odsto

    Fridrih Merc popularniji u Ukrajini nego kod kuće: Razlika čak 48 odsto

    Milioni telefona oglasiće se istovremeno: Švedska proverava ,,SE-Alert“

    Milioni telefona oglasiće se istovremeno: Švedska proverava ,,SE-Alert“

    Samo dva sata na mrežama! Meta uvodi ograničenja za maloletnike

    Samo dva sata na mrežama! Meta uvodi ograničenja za maloletnike

    Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

    Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Izvozni suficit od 46 miliona evra: Privrednici dva okruga stižu u Požarevac

    Izvozni suficit od 46 miliona evra: Privrednici dva okruga stižu u Požarevac

    Predsednik Vučić otvorio vrata tehnološke budućnosti: Roboti iz Šapca nosiće oznaku „Made in Serbia“

    Predsednik Vučić otvorio vrata tehnološke budućnosti: Roboti iz Šapca nosiće oznaku „Made in Serbia“

    Mete-Marit postala kraljica Norveške: Novi kraljevski par preuzeo dužnost

    Mete-Marit postala kraljica Norveške: Novi kraljevski par preuzeo dužnost

    Negotin dočekuje Karavan EXPO 2027: Bogat program na gradskom trgu

    Negotin dočekuje Karavan EXPO 2027: Bogat program na gradskom trgu

    Sin Ratka Mladića: Stanje je kritično

    Šta Hag krije o smrti generala Mladića: Porodici ne daju ni telo ni odgovore

    Lakše do kuće na selu: Majke će moći da koriste obe državne subvencije

    Lakše do kuće na selu: Majke će moći da koriste obe državne subvencije

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
      • Crna Gora
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Nikada se nije vratio da živi kraj Drine: Umesto Mehmed-paše ostao je most

    Nikada se nije vratio da živi kraj Drine: Umesto Mehmed-paše ostao je most

    Nije reč samo o medu: Srpski pčelari u Somboru pokazuju kako se čuvaju pčele i zemlja

    Nije reč samo o medu: Srpski pčelari u Somboru pokazuju kako se čuvaju pčele i zemlja

    Lik Decebala je simbolično isklesan preko puta Trajanove table: Prkos rimskom imperatoru

    Lik Decebala je simbolično isklesan preko puta Trajanove table: Prkos rimskom imperatoru

    Rafailo Banatski: Hilandarski monah koji se posvetio u vojvođanskoj ravnici

    Rafailo Banatski: Hilandarski monah koji se posvetio u vojvođanskoj ravnici

    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Ambasador EU traži „korekciju tona“ – Srpski Most traži ista pravila za sve

    Srpski most objavio italijanske izvore: Posle 1690. Arnauti naseljavaju Peć i Prištinu

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    Španska kraljevska porodica danas: Felipe, Letisija i dve naslednice

    Španska kraljevska porodica danas: Felipe, Letisija i dve naslednice

    Čarape i sandale su ponovo hit: Trend koji je nekada bio modna greška sada nose it-devojke

    Čarape i sandale su ponovo hit: Trend koji je nekada bio modna greška sada nose it-devojke

    Dior ga otpustio zbog jednog snimka: Kako je Galijano izgubio sve preko noći

    Dior ga otpustio zbog jednog snimka: Kako je Galijano izgubio sve preko noći

    Tiramisu od palačinki: Jednostavan desert koji izgleda kao prava torta

    Tiramisu od palačinki: Jednostavan desert koji izgleda kao prava torta

    Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

    Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

    Superfake torbe osvajaju tržište: Original više nije jedina opcija

    Superfake torbe osvajaju tržište: Original više nije jedina opcija

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
  • Naslovna
  • Info
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Migrantska kriza izmakla kontroli: Stanovnici Seute zapalili improvizovani kamp

    Migrantska kriza izmakla kontroli: Stanovnici Seute zapalili improvizovani kamp

    Nezapamćeno nevreme u Italiji: Povređene 43 osobe, oštećeno 10.000 automobila

    Nezapamćeno nevreme u Italiji: Povređene 43 osobe, oštećeno 10.000 automobila

    Fridrih Merc popularniji u Ukrajini nego kod kuće: Razlika čak 48 odsto

    Fridrih Merc popularniji u Ukrajini nego kod kuće: Razlika čak 48 odsto

    Milioni telefona oglasiće se istovremeno: Švedska proverava ,,SE-Alert“

    Milioni telefona oglasiće se istovremeno: Švedska proverava ,,SE-Alert“

    Samo dva sata na mrežama! Meta uvodi ograničenja za maloletnike

    Samo dva sata na mrežama! Meta uvodi ograničenja za maloletnike

    Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

    Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Izvozni suficit od 46 miliona evra: Privrednici dva okruga stižu u Požarevac

    Izvozni suficit od 46 miliona evra: Privrednici dva okruga stižu u Požarevac

    Predsednik Vučić otvorio vrata tehnološke budućnosti: Roboti iz Šapca nosiće oznaku „Made in Serbia“

    Predsednik Vučić otvorio vrata tehnološke budućnosti: Roboti iz Šapca nosiće oznaku „Made in Serbia“

    Mete-Marit postala kraljica Norveške: Novi kraljevski par preuzeo dužnost

    Mete-Marit postala kraljica Norveške: Novi kraljevski par preuzeo dužnost

    Negotin dočekuje Karavan EXPO 2027: Bogat program na gradskom trgu

    Negotin dočekuje Karavan EXPO 2027: Bogat program na gradskom trgu

    Sin Ratka Mladića: Stanje je kritično

    Šta Hag krije o smrti generala Mladića: Porodici ne daju ni telo ni odgovore

    Lakše do kuće na selu: Majke će moći da koriste obe državne subvencije

    Lakše do kuće na selu: Majke će moći da koriste obe državne subvencije

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
      • Crna Gora
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Nikada se nije vratio da živi kraj Drine: Umesto Mehmed-paše ostao je most

    Nikada se nije vratio da živi kraj Drine: Umesto Mehmed-paše ostao je most

    Nije reč samo o medu: Srpski pčelari u Somboru pokazuju kako se čuvaju pčele i zemlja

    Nije reč samo o medu: Srpski pčelari u Somboru pokazuju kako se čuvaju pčele i zemlja

    Lik Decebala je simbolično isklesan preko puta Trajanove table: Prkos rimskom imperatoru

    Lik Decebala je simbolično isklesan preko puta Trajanove table: Prkos rimskom imperatoru

    Rafailo Banatski: Hilandarski monah koji se posvetio u vojvođanskoj ravnici

    Rafailo Banatski: Hilandarski monah koji se posvetio u vojvođanskoj ravnici

    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Ambasador EU traži „korekciju tona“ – Srpski Most traži ista pravila za sve

    Srpski most objavio italijanske izvore: Posle 1690. Arnauti naseljavaju Peć i Prištinu

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    Španska kraljevska porodica danas: Felipe, Letisija i dve naslednice

    Španska kraljevska porodica danas: Felipe, Letisija i dve naslednice

    Čarape i sandale su ponovo hit: Trend koji je nekada bio modna greška sada nose it-devojke

    Čarape i sandale su ponovo hit: Trend koji je nekada bio modna greška sada nose it-devojke

    Dior ga otpustio zbog jednog snimka: Kako je Galijano izgubio sve preko noći

    Dior ga otpustio zbog jednog snimka: Kako je Galijano izgubio sve preko noći

    Tiramisu od palačinki: Jednostavan desert koji izgleda kao prava torta

    Tiramisu od palačinki: Jednostavan desert koji izgleda kao prava torta

    Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

    Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

    Superfake torbe osvajaju tržište: Original više nije jedina opcija

    Superfake torbe osvajaju tržište: Original više nije jedina opcija

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
|
  • Naslovna
  • Info
  • Dijaspora
  • Vesti
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
  • Magazin
  • Kolumna
Naslovna Magazin Zanimljivo

„Velika Jugoslavija“: Kako je propao san o trojnoj balkanskoj federaciji

Redakcija Redakcija
14.12.2021
Zanimljivo
Vreme čitanja: 6 min čitanja
A A
0
103
DELJENO
543
PREGLEDA

U periodu nakon Drugog svetskog rata, do sukoba sa Informbiroom, komunistička Jugoslavija i Albanija su negovale prijateljske odnose, utemeljene na želji o stvaranju trojne federacije, čiji bi integralni deo bila, pored Bugarske, i Albanija.

Sa Albanijom Jugoslavija je do 1949. imala posebno razvijene odnose. Granica gotovo da nije postojala. Jugoslavija je politički, ekonomski, vojno i kulturno pružila veliku pomoć toj zemlji. Pravljeni su planovi o ulasku Albanije u jugoslovensku federaciju. Posle sukoba sa Informbiroom, razgovori su prestali, a dve zemlje našle su se u zategnutim odnosima.

U tom smislu, interesantno je napraviti osvrt na rezonovanje jugoslovenskih vlasti oko “problema Kosova”, te način na koji su hteli da ovo pitanje reše.

Ako je verovati Enveru Hodži i njegovim sećanjima pod nazivom Titoisti, Tito mu je navodno krajem juna 1946. prilikom njegove posete Beogradu obećao da će Kosovo i druge krajeve Jugoslavije nastanjene Albancima ustupiti Albaniji, ali „je to bilo nemoguće odmah rešiti jer nas Srbi neće shvatiti, ali da bi ujedinjenje Kosova i Metohije sa Albanijom u okviru balkanske federacije bilo mnogo lakše“. Verovatno je na tom sastanku razgovarano i o Kosovu, ali samo u sklopu velikih planova o federaciji između Jugoslavije, Bugarske i Albanije. Ideju vrha jugoslovenskih komunista o davanju Kosova Albaniji potvrđuje i izjava Edvarda Kardelja data Staljinu aprila 1947. u Moskvi: „Kod nas na teritoriji Kosova i Metohije ima i dan danas više Albanaca nego Srba. Mi mislimo kasnije, kada se još bolje povežemo s Albancima da im ustupimo te teritorije“.

Želja za stvaranjem „balkanske federacije“, čiji bi integralni deo bila i Albanija, naterala je komunističke vlasti da već 6. marta 1945. godine donese poznatu „Odluku o privremenoj zabrani povratka srpskih kolonista proteranih sa Kosova i Metohije“. Istovremeno je tekao proces useljavanja Albanaca iz Albanije na Kosovo i Metohiju. Imigracija će se nastaviti i narednih godina, i u periodu od 1948. do 1956. godine, oko 40 000 Albanaca je naseljeno u Jugoslaviju.

Pogibejnost ovakve državne politike je evidentna, ako se uzme u obzir različita stopa prirodnog priraštaja kod Srba i Albanaca, te nije pogrešno reći da je odluka o zabrani povratka “otvorila vrata” gubitku Kosova, kroz primenu strategije populacione ekspanzije. Sve je to činjeno u ime „prijateljskih“ odnosa. Taj naivan stav će i komunističke vlasti skupo koštati.

Naravno, albanski teroristi nisu čekali da im bilo šta „padne s neba“, već su intenzivno radili na ostvarenju zamišljenih ciljeva. Prisustvo albanskog nacionalizma možda nije bilo u prvom planu u uslovima dobrosusedskih odnosa dve zemlje, ali to nikako ne znači da je težnja ka ekspanziji nestala iz politike naših južnih suseda. Godinu dana nakon završetka Drugog svetskog rata, na tlu Severne Amerike, formirana je i „Treća prizrenska liga“, koja je, naravno, imala sličnu misiju kao i prethodne dve – projekat „Velike Albanije“ trebalo je da nastavi da živi.

Sukob Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom 1948. omogućio je Albaniji da povede protiv Jugoslavije kombinovanu propagandno-diverzantsku borbu, pod plaštom “marksizma-lenjinizma”. Od tada se u kosovskom zbivanju javlja i taj elemenat, koji velikoalbanskom delovanju daje vid “leve” revolucionarnosti i radikalizma, pogotovu posle sukoba Tirane sa Moskvom i vezivanja Albanije za Kinu. Pored angažovanja na propagandnom planu, iz Albanije su ubacivane naoružane grupe koje su ubijale naše graničare i pripadnike snaga bezbednosti, političke aktiviste, i zavodile teror nad srpskim stanovništvom.

Ubacivano je oružje, koje je, uz ono zaostalo od balista, predstavljalo opasni preduslov za izbijanje novih pobuna. Akcija nasilnog prikupljanja oružja i sistematskog pretresanja terena s tim ciljem, koju je na Kosovu i Metohiji sprovodila Uprava državne bezbednosti od kraja 1954. sve do sredine 1957. godine, nije bitno izmenila situaciju u oblasti.

Za sve to vreme nije prestajalo plansko dejstvo albanskog nacionalizma, koje se ogledalo u trajnom, takoreći hroničnom pritisku na Srbe da se iseljavaju iz oblasti, u podsticanju demografskog potiska i eksplozije albanskog stanovništva, i u njegovom vanrednom i neprirodnom pojačavanju velikim, do sada još neizbrojanim prilivom albanske narodnosti, pod vidom političke emigracije iz Albanije.

I dok su albanski teroristi operisali na terenu, kretanja u političkim krugovima i ideološki postulati dominantnog sistema su im ponovo išli u prilog. Komunistički internacionalizam, po kome su granice u okviru SFRJ bile tu „da spajaju, a ne da razdvajaju“, nije išao u prilog Srbiji- granice su joj išle na štetu, favorizujući druge republike u okviru zajedničke države.

Vrhunac u tom pogledu se desio kada je otpočela diskusija o reorganizaciji jugoslovenske federacije i stvaranju autonomnih oblasti (kasnije pokrajina), koje su stvorene samo u Srbiji, a ne i u drugim republikama, iako su postojale objektivne pretpostavke za tako nešto. Tako su, u administrativnom smislu, nastale autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija.

Situacija se, generalno, u Jugoslaviji značajno menja nakon Brionskog plenuma 1966. godine, kada su mnoge problematične državne odluke pravdane efikasnim suzbijanjem “velikosrpskog hegemonizma”. Na tom valu su jahali i Albanci sa Kosova.

S pozivom na princip prava naroda na samoopredeljenje (koji je u međunardno-pravnoj praksi postao zastupljen zahvaljujući, pre svega, nekadašnjem američkom predsedniku Vudrou Vilsonu) i sa argumentom brojnosti, Albanci sa Kosova upućuju zahtev za kreiranjem “Republike Kosovo”, koja bi u sebi inkorporirala sve Albance tadašnje Jugoslavije. Na taj način bi u nezavidan položaj bile stavljene ne samo Srbija, već i Makedonija i Crna Gora. Upozorenja o albanskim aktivnostima su postajala sve očiglednija, ali su ona često zanemarivana, te bivala odbačena i osuđena kao izraz pomenutog “velikosrpskog nacionalizma i unitarizma”.

Situacija ni na normativnom polju nije postajala bolja. Ustavnim amandmanima iz 1968. godine, ime Metohija je izbačeno iz naziva južne srpske pokrajine, i najavljuju se novi pravci delovanja nacionalne politike Albanaca, koji su imali još ambicioznije planove.

Nije se moralo dugo čekati na dalju eskalaciju: uoči albanskog nacionalnog praznika, 27. novembra 1968. dolazi do organizovanih masovnih demonstracija na Kosovu, sa težištem u Prištini; udarnu snagu činila je omladina – albanski studenti Prištinskog univerziteta, pre svega sa Filozofskog fakulteta. Bitno je za ocenu tih zbivanja na Kosovu da su ona bila nacionalistički i šovinistički usmerena (parola “Smrt srpskim ugnjetačima!”), i da su demonstracije pretile da prerastu u pobunu protiv zakonitog poretka i jugoslovenske države.

U Prištini se pred kraj toga dana okupilo mnogo Albanaca iz drugih gradova i oblasti Kosova (Uroševac, Peć, Prizren, Drenica), ali je u zoru 28. novembra došlo do intervencije jedinica JNA, pred kojim se okupljena masa rasturila, tako da nije došlo do upotrebe oružja. No, demonstracije su izbile istog dana i u Tetovu, sa zahtevom da se “albanski” delovi SR Makedonije priključe Kosovu. Demonstrante je oštrim nastupom suzbila i rasturila makedonska milicija. Nacionalistički neredi na Kosovu ispoljili su nekoliko važnih stvari: prisustvo i dejstvo antijugoslovenske Treće prizrenske lige; sposobnost ilegalne organizacije da pokrene mase i da zapreti pobunom koja prelazi granice jedne republike; neobičnu solidarnost nacionalista i izvesnog broja zvaničnih funkcionera i albanskih komunista na Kosovu.

Sem toga, ispoljila se odmah i taktika nacionalističkog pokreta: da frontalnim odbijanjem istinitih optužbi, umanjivanjem značaja događaja, sistematskim zataškavanjem činjenica i njihovog pravog značenja ne samo u sredstvima informacija nego i u najvišim partijskim i državnim forumima, i najzad veoma agresivnim protivnapadom na “velikosrpski nacionalizam i revanšizam” – spreči preduzimanje efikasnijih političkih i bezbednosnih mera, kojima bi pokret bio neutralisan.

Ustav iz 1974. godine jeste još jedan stepenik koji je Albancima doneo ono što su hteli. Ovim pravnim aktom je Jugoslavija bila osuđena na propast – iz federacije, maltene je postala država konfederalnog tipa, a autonomne pokrajine su, praktično, postale važne koliko i republike.

Iseljavanje Srba sa Kosova i Metohije se ubrzano nastavljalo tih godina, dok su se u zemlji komunističke vlasti obračunavale sa frakcijama nepoželjnih, reakcionih elemenata. U radnim, sportskim, kulturnim, a ponajviše, u partijskim organizacijama, sprovodi se čistka srpskih, crnogorskih i drugih nepodobnih kadrova. Sa porastom albanskih zahteva, narastanjem nacionalizma i ekstremizma, došlo je i do porasta broja terorističkih grupa. Samo u periodu od 1979. do 1980. godine, otkriveno je šest terorističkih grupa. U periodu od 1974. do 1981. godine, 600 Albanaca je osuđeno zbog sprovođenja separatističke propagande i terorističkih aktivnosti. Već tada se moglo naslutiti ono što će se u narednim godinama dešavati.

Prvi znaci destabilizacije Jugoslavije javili su se na Kosovu, vrlo brzo nakon smrti Josipa Broza Tita. U proleće 1981. na Kosovu su izbile nacionalističke i separatističke demonstracije. Iako su ugušene akcijom policijskih snaga, stanje na Kosovu nije bilo stabilno. Nastavljeni su albanski pritisci na Srbe, silovanja, uništavanje imovine, pa i ubistva iz nacionalne mržnje. To je pojačalo iseljavanje Srba, koje je, u stvari, nije ni prestajalo decenijama unazad i dovelo do toga da se udeo Srba u ukupnom stanovništvu Kosova i Metohije smanjio na 13,2 odsto.

Demonstracije Albanaca godinu dana nakon Titove smrti, pokazale su da albanski nacionalizam beleži eksponenecijalni rast, i da će biti sve teže i teže obuzdati ga u novim uslovima, lišenih centralnog autoriteta harizmatskog vođe, kakav je nedvosmisleno bio Tito.

Albanski separatisti počinju sa primenom klasičnih metoda delovanja, čiji je cilj stvaranja platforme za internacionalizaciju kosovskog problema. Nakon pobune 1981., naredna se desila 1989., a poslednja u okviru SFRJ, 1990. godine. Albanski problem je postajao sve veći i veći, pa ipak, čini se da su nacionalizmi na drugim mestima u zemlji bili u fokusu, a pitanje Kosova je, po ko zna koji put, odloženo za bolja vremena. Ona nikad nisu došla.

Napomena o autorskim pravima:

Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.

Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
Tagovi: ALBANIJABUGARSKAFEDERACIJAISTORIJAJUGOSLAVIJATROJNA FEDERACIJAZANIMLJIVOSTIБалкан
Predhodna vest

Seka Aleksić otkrila delić praznične atmosfere iz svog doma (VIDEO)

Sledeća vest

Kija Kockar uživa u zimskim čarolijama (FOTO)

Slični Vesti

Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim
Zanimljivo

Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

28.08.2026
644
Volite da budete sami? Naučnici kažu da to može imati veze sa inteligencijom
Zanimljivo

Volite da budete sami? Naučnici kažu da to može imati veze sa inteligencijom

28.08.2026
632
Milioni umiru zbog duvana: Ni novi nikotinski proizvodi nisu bez rizika
Zanimljivo

Milioni umiru zbog duvana: Ni novi nikotinski proizvodi nisu bez rizika

28.08.2026
606
Sledeća vest
Kija Kockar uživa u zimskim čarolijama (FOTO)

Kija Kockar uživa u zimskim čarolijama (FOTO)

Boban Rajović otvoreno o druženju sa kolegama i svom poreklu

Boban Rajović otvoreno o druženju sa kolegama i svom poreklu

U sutrašnjem broju "Vesti", čitajte: Džihadom na Srbe

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pratite nas

  • 4.5k Followers

Preporučujemo

Migrantska kriza izmakla kontroli: Stanovnici Seute zapalili improvizovani kamp

Migrantska kriza izmakla kontroli: Stanovnici Seute zapalili improvizovani kamp

11 минута pre
537
Izvozni suficit od 46 miliona evra: Privrednici dva okruga stižu u Požarevac

Izvozni suficit od 46 miliona evra: Privrednici dva okruga stižu u Požarevac

36 минута pre
540
Nezapamćeno nevreme u Italiji: Povređene 43 osobe, oštećeno 10.000 automobila

Nezapamćeno nevreme u Italiji: Povređene 43 osobe, oštećeno 10.000 automobila

51 минут pre
552
Predsednik Vučić otvorio vrata tehnološke budućnosti: Roboti iz Šapca nosiće oznaku „Made in Serbia“

Predsednik Vučić otvorio vrata tehnološke budućnosti: Roboti iz Šapca nosiće oznaku „Made in Serbia“

56 минута pre
550

Instagram

  • Superćelijska oluja praćena snažnim gradom pogodila je 28. avgusta Kremonu, na severu Italije, ostavljajući teške posledice za svega deset minuta. Oštećeno je oko 10.000 automobila, stotine krovova i najmanje deset crkava, osam porodica je evakuisano, a lekarsku pomoć zatražile su 43 osobe.

Među najteže pogođenim građevinama nalazi se katedrala, na kojoj su oštećeni rozeta. Nevreme nije poštedelo ni gradsku kulu, jedan od simbola Kremone, a provera stabilnosti istorijskih objekata biće nastavljena narednih dana.

Olujni vetar oborio je hiljade stabala u gradu i okolini. Vatrogasci su imali oko 100 intervencija, a gradske službe i volonteri Civilne zaštite uklanjaju debla, raščišćavaju ulice i obezbeđuju ugrožene zgrade.

Većina povređenih puštena je kući, jedna osoba je ostala na posmatranju, a četiri pacijenta su hospitalizovana. Najčešće su zbrinjavane povrede glave i ruku, nastale pri padovima i pokušajima zaštite od grada, dok su kod četiri osobe utvrđeni prelomi butne kosti.

Gradonačelnik Andrea Virdžilijo poručio je da razmere štete još nije moguće precizno proceniti. Posledice po poljoprivredu, zelenilo i istorijska zdanja tek će biti utvrđene, a opštinski operativni centar Civilne zaštite odrediće najhitnije mere sanacije.
  • Nemački kancelar Fridrih Merc uživa četiri puta veću popularnost u Ukrajini nego u sopstvenoj zemlji. Dok ga skoro dve trećine anketiranih Ukrajinaca ocenjuje pozitivno, u Nemačkoj mu podršku pruža svega 16 odsto građana.

Istraživanje ukrajinske sociološke „Rating grupe” pokazalo je da 64 odsto ispitanika ima pozitivno mišljenje o Mercu. Nemački kancelar je tako zauzeo drugo mesto među stranim liderima u Ukrajini, odmah iza francuskog predsednika Emanuela Makrona, kojeg pozitivno ocenjuje 79 odsto anketiranih.

Na trećem mestu našao se turski predsednik Redžep Tajip Erdogan sa podrškom od 61 odsto, dok je poljski premijer Donald Tusk dobio 45 odsto pozitivnih ocena. Na suprotnoj strani liste je američki predsednik Donald Tramp, o kojem negativno mišljenje ima 77 odsto ispitanika, a pozitivno svega 16 odsto, pokazuju rezultati koje je prenela ukrajinska „Nova Evropa”.

Mercovu popularnost u Ukrajini objašnjava snažna politička, finansijska i vojna podrška koju Berlin pruža Kijevu. Nemački kancelar se otvoreno zalaže za nastavak pomoći Ukrajini i čvršći evropski odnos prema Moskvi, što mu donosi naklonost ukrajinske javnosti, ali istovremeno ne rešava probleme zbog kojih mu podrška kod kuće ubrzano opada.

Prema julskom istraživanju „Jugova”, svega 16 odsto Nemaca ima povoljno mišljenje o kancelaru, dok ga čak 81 odsto ocenjuje negativno. Merc se suočava sa nezadovoljstvom zbog ekonomskih teškoća, unutrašnjih sukoba u vladajućoj koaliciji i utiska da se više bavi spoljnopolitičkim pitanjima nego problemima građana Nemačke.

Ukrajinska anketa sprovedena je od 4. do 9. avgusta telefonskim putem, na uzorku od 2.000 punoletnih ispitanika. Iako se ukrajinsko i nemačko istraživanje razlikuju po metodologiji i zato se ne mogu sasvim neposredno porediti, razlika od 48 procentnih poena jasno pokazuje neobičan politički paradoks: Merc trenutno znatno veću podršku ima u zemlji kojoj Nemačka pomaže nego među biračima kojima polaže račune.
  • Nezapamćeno nevreme u Italiji: Povređene 43 osobe, oštećeno 10.000 automobila

Superćelijska oluja praćena snažnim gradom pogodila je 28. avgusta Kremonu, na severu Italije, ostavljajući teške posledice za svega deset minuta. Oštećeno je oko 10.000 automobila, stotine krovova i najmanje deset crkava, osam porodica je evakuisano, a lekarsku pomoć zatražile su 43 osobe.

Među najteže pogođenim građevinama nalazi se katedrala, na kojoj su oštećeni rozeta. Nevreme nije poštedelo ni gradsku kulu, jedan od simbola Kremone, a provera stabilnosti istorijskih objekata biće nastavljena narednih dana.

Olujni vetar oborio je hiljade stabala u gradu i okolini. Vatrogasci su imali oko 100 intervencija, a gradske službe i volonteri Civilne zaštite uklanjaju debla, raščišćavaju ulice i obezbeđuju ugrožene zgrade.

Većina povređenih puštena je kući, jedna osoba je ostala na posmatranju, a četiri pacijenta su hospitalizovana. Najčešće su zbrinjavane povrede glave i ruku, nastale pri padovima i pokušajima zaštite od grada, dok su kod četiri osobe utvrđeni prelomi butne kosti.

Gradonačelnik Andrea Virdžilijo poručio je da razmere štete još nije moguće precizno proceniti. Posledice po poljoprivredu, zelenilo i istorijska zdanja tek će biti utvrđene, a opštinski operativni centar Civilne zaštite odrediće najhitnije mere sanacije.
  • Države baltičkog regiona uspostaviće zajedničku radnu grupu za odbranu od dronova i brzo reagovanje na hibridne napade, dogovoreno je na Baltičkom bezbednosnom samitu u nemačkom Flensburgu. Iako nemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint nije imenovao državu koja stoji iza takvih pretnji, politička i bezbednosna logika skupa bila je jasna: nova odbrambena mreža nastaje na prostoru na kojem se osam članica NATO neposredno suočava sa Rusijom.

Na sastanku u mornaričkoj školi Mirvik učestvovali su predstavnici Nemačke, Danske, Švedske, Finske, Estonije, Letonije, Litvanije i Poljske, kao i Norveške i Irske, koja predsedava Savetu Evropske unije. Radna grupa biće formirana na nivou državnih sekretara i trebalo bi da omogući brzu razmenu obaveštajnih i operativnih podataka, zajedničku procenu opasnosti i usaglašavanje odgovora na incidente. Dobrint je poručio da napadi postaju intenzivniji i složeniji i da Baltičko more treba pretvoriti u „zajednički bezbednosni prostor“. Tagesschau navodi da su među konkretnim pretnjama izdvojeni neprijateljski dronovi, sabotaže, pokušaji napada i kampanje destabilizacije.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Švedska će 7. septembra prvi put javno testirati novi sistem za hitno upozoravanje SE-Alert, koji važna obaveštenja šalje direktno na mobilne telefone. Proba će biti održana u Stokholmu i na ostrvu Gotland, dok bi signal mogli da prime i pojedini građani u susednim oblastima.

Tačno u 15 časova ažurirani pametni telefoni koji budu uključeni i povezani sa mobilnom mrežom oglasiće se snažnim zvučnim signalom i zavibrirati, čak i ako su podešeni na nečujni režim. Na ekranu će se pojaviti poruka na švedskom i engleskom jeziku, sa jasnom napomenom da je reč o testu i da građani ne treba ništa da preduzimaju.

Test će biti sproveden istovremeno sa redovnom proverom spoljnih sirena poznatih kao „Hesa Fredrik“. Pet minuta kasnije, u 15.05, uslediće poruka da je opasnost prošla. Švedske vlasti pozvale su stanovnike da o snažnom signalu unapred obaveste decu, starije osobe i sve koji bi mogli da se uznemire.

Prema informacijama državnog portala ,,Krisinformation“, za prijem upozorenja nije potrebno instalirati aplikaciju niti unapred registrovati broj telefona. Dovoljno je da uređaj ima najnoviju verziju operativnog sistema, bude uključen i povezan sa mrežom.

Poruka se šalje preko mobilnih baznih stanica telefonima koji se u tom trenutku nalaze na određenom području. Zbog dometa signala, upozorenje mogu dobiti i korisnici u delovima okruga Upsala, Sedermanland i Vestmanland, iako se formalno nalaze izvan prostora predviđenog za testiranje.

SE-Alert je pušten u rad 1. jula kao dopuna postojećem švedskom sistemu javnog uzbunjivanja. Njegov zadatak je da u slučaju požara, opasnog dima, terorističkog napada, prirodne katastrofe ili druge ozbiljne pretnje za nekoliko sekundi pošalje precizna uputstva velikom broju ljudi. Posle regionalne provere u septembru, za decembar je najavljen test na teritoriji cele Švedske.
  • Istorija je srpskom narodu često ispisivala sudbinu koja nije bila nimalo laka, a naše sjećanje, koliko god teško bilo, nikada nije smjelo da podliježe tuđim sudnicama, političkim trgovinama i jeftinim izgovorima onih koji bi da nam prekroje svijest i savjest. U vremenu kada se od Srba traži da zaborave sopstvene žrtve, da se stide svojih branilaca i da pred svakim tuđim ambasadorom poviju glavu, naša je dužnost da ostanemo uspravni. Zato sa punom odgovornošću i čistog obraza kažemo, ne odričemo se nijednog našeg srpskog generala.

Srpski integralizam ne poznaje granice na Drini, niti podjele koje su nam nametale ideologije razdora. Za nas postoji samo jedan, jedinstveni srpski narod, od Banjaluke i Beograda, pa sve do Nikšića i naše mučeničke Metohije i raspetog Kosova. Kada napadnu generala Lazarevića, heroja sa Košara i Paštrika, koji je branio srpski kućni prag oni ne napadaju samo njega lično, oni napadaju odbranu naše kolektivne časti. Isti je slučaj sa generalom Šljivančaninom, koji je sa svojim vojnicima u Vukovaru branio goli opstanak našeg naroda od revizionističkih aveti prošlosti.

Šta tek reći za generala Pavkovića i komandanta Mladića? Ljude čija su imena postala sinonim za otpor jednom nepravednom svjetskom poretku. Rat se ne dobija u salonima NVO lažnih mirovnjaka, već na frontu gdje se čuva opstanak naroda. General Mladić je u najtežim trenucima sačuvao srpski narod od novog genocida u Bosni i Hercegovini, a general Pavković je sa svojom vojskom stao na crtu najmoćnijoj vojnoj alijansi svijeta. Za nas oni nisu ratni zločinci, kako bi to htjeli da prikažu oni koji su nam bombardovali zemlju i otrovali djecu osiromašenim uranijumom, već istinski narodni heroji.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove još nije odlučio kada će telo preminulog generala Ratka Mladića biti predato porodici i Srbiji. Pozivajući se na istragu o okolnostima njegove smrti u pritvoru Ujedinjenih nacija, Haški mehanizam odbija da odredi bilo kakav rok, čime se bol porodice dodatno produžava, a pravo na dostojanstven ispraćaj pretvara u još jednu hladnu administrativnu proceduru.

Iz Mehanizma je za Tanjug saopšteno da za sada ne mogu da iznesu ni detalje o okolnostima generalove smrti. Predsednica ove institucije, sudija Gracijela Gati Santana, izdala je 27. avgusta nalog kojim je sudiji Ijanu Bonomiju poverena istraga o smrti Ratka Mladića dok se nalazio u pritvorskom sistemu UN.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević i ministar za brigu o selu Milan Krkobabić potpisali su 28. avgusta u Vladi Srbije Memorandum o saradnji. Predviđeno je objedinjavanje dve vrste finansijske pomoći kako bi majke sa malom decom lakše kupile kuću na selu i trajno rešile stambeno pitanje.

Majke koje ispunjavaju uslove mogle bi istovremeno da dobiju bespovratna sredstva za seosku kuću sa okućnicom i subvenciju koja im po osnovu rođenja deteta pripada za kupovinu prve nekretnine.

Dosadašnji propisi omogućavali su korišćenje samo jedne mere. Podrška Ministarstva za brigu o selu iznosi najviše 1,5 miliona dinara, a preko Ministarstva za brigu o porodici i demografiju moguće je dobiti 20 odsto vrednosti nekretnine u selu ili gradu.

Ministarka Žarić Kovačević navela je da će udružena pomoć porodicama pružiti mogućnost da izaberu kuću koja više odgovara njihovim potrebama. Ministar Krkobabić je ocenio da će veća suma proširiti izbor kuća i okućnica u željenoj sredini, posebno za mlade majke koje budućnost dece vide u selima Srbije.

Kako bi ove istorijske mere što pre zaživele u praksi, narednih dana biće ubrzan rad na usklađivanju dve ključne uredbe koje regulišu dodelu novca. Reč je o administrativnom koraku koji otključava moćan mehanizam podrške – direktan udarac na depopulaciju i jasan signal da država ulaže u opstanak i novi život srpskih sela.
  • Kamena skulptura Decebal predstavlja najveću klesanu skulpturu u Evropi, dužine 42,9 i širine 31,6 metara. Nalazi se na ušću reke Mrakonije u Dunav, na rumunskoj strani Đerdapske klisure, u blizini grada Oršava. Skulptura predstavlja lice Decebala, poslednjeg kralja Dačana koji je vladao u razdoblju od 87. do 106. godine. Građena je u periodu od 1994. do 2004. godine i na njoj je radilo 12 skulptora, a po projektu italijanskog skulptora Maria Đelotija.

Lik Decebala je simbolično isklesan preko puta Trajanove table na srpskoj strani, kako bi doveka prkosio ovom rimskom imperatoru. Decebalovo oko dugo je 4,3 metara, a nos je dugačak sedam i širok četiri metra. Samo je 6 metara niža od njujorškog Kipa Slobode.

Izradu skulpture inicirao je i finansirao rumunski tajkun i istoričar–amater Josif Konstantin Dragan. Zato je u njenom podnožju uklesan natpis na latinskom jeziku „Decebal rex – Dragan fecit”, što u prevodu znači „Kralj Decebal – napravio Dragan”. Oblikovanje stene vršeno je dinamitom i pneumatskim čekićima, a ukupna cena radova dostigla je preko milion dolara.

Inače, Decebal je bio poslednji kralj Dačana koji je vladao u razdoblju od 87. do 106. godine. Posle gotovo jednog veka nesloge, ujedinio je dačanska plemena i dugo je uspešno odolevao rimskoj ekspanziji. Godine 85. i 86., Decebal je prelazio Dunav i pljačkao njegovu desnu obalu. Do pojave imperatora Trajana, Rimljani su plaćali danak Dačanima. Ali, i pored sve upornosti, nije se mogao odupreti nadmoćnoj vojsci cara Trajana, koja je u dva navrata prodrla u zemlju Dačana. Posle pada dačanske prestonice Sarmigetusa 105. godine, Decebal je nastavio otpor na severu zemlje. Nakon što je bio opkoljen, izvršio je samoubistvo. Time je nestala i samostalnost Dačana, a njihova zemlja postala je rimska provincija Dakija.

Teme

ABA liga ALJBIN KURTI Australija COVID-19 CRVENA ZVEZDA EU Evroliga FK Crvena zvezda FK Partizan Fudbal Fudbalska reprezentacija Srbije HUMANITARNA AKCIJA Humanitarni most Humanost IVICA DAČIĆ KK Crvena zvezda KK Partizan KORONAVIRUS KORONAVIRUS U SRBIJI KOSOVO KOSOVO I METOHIJA Košarka LIGA ŠAMPIONA NAŠI U SVETU NBA NBA liga NEMAČKA Nikola Jokić Pomoć dijaspore PRIŠTINA Serija A Sport SRBI U AUSTRALIJI Srbi u dijaspori SRBI U NEMAČKOJ Superliga Srbije VESTI ZANIMLJIVOSTI Александар Вучић Београд Европска унија Русија САД Србија дијаспора

Pretraga

Nema rezultata
Vidi sve rezultate

🔥 Vruće vesti

Predsednik Vučić otvorio vrata tehnološke budućnosti: Roboti iz Šapca nosiće oznaku „Made in Serbia“

Nikada se nije vratio da živi kraj Drine: Umesto Mehmed-paše ostao je most

Spektakl na Ušću: Beograd domaćin trke na 10 kilometara

Španska kraljevska porodica danas: Felipe, Letisija i dve naslednice

Mete-Marit postala kraljica Norveške: Novi kraljevski par preuzeo dužnost

Čarape i sandale su ponovo hit: Trend koji je nekada bio modna greška sada nose it-devojke

U trendu

Migrantska kriza izmakla kontroli: Stanovnici Seute zapalili improvizovani kamp
Španija

Migrantska kriza izmakla kontroli: Stanovnici Seute zapalili improvizovani kamp

Redakcija
29.08.2026
0
537

Migrantska kriza u španskoj enklavi Seuti prerasla je u otvorene sukobe na ulicama. Grupa nezadovoljnih stanovnika probila...

Izvozni suficit od 46 miliona evra: Privrednici dva okruga stižu u Požarevac

Izvozni suficit od 46 miliona evra: Privrednici dva okruga stižu u Požarevac

29.08.2026
540
Nezapamćeno nevreme u Italiji: Povređene 43 osobe, oštećeno 10.000 automobila

Nezapamćeno nevreme u Italiji: Povređene 43 osobe, oštećeno 10.000 automobila

29.08.2026
552
Predsednik Vučić otvorio vrata tehnološke budućnosti: Roboti iz Šapca nosiće oznaku „Made in Serbia“

Predsednik Vučić otvorio vrata tehnološke budućnosti: Roboti iz Šapca nosiće oznaku „Made in Serbia“

29.08.2026
550
Nikada se nije vratio da živi kraj Drine: Umesto Mehmed-paše ostao je most

Nikada se nije vratio da živi kraj Drine: Umesto Mehmed-paše ostao je most

29.08.2026
557
Facebook Instagram Twitter TikTok Youtube Telegram
Vesti Online

Vesti Online su digitalni naslednik Frankfurtskih vesti, sa ciljem da publici pruže brze, tačne i relevantne informacije iz zemlje i sveta.

Izberite jezik

Najnovije vesti

  • Migrantska kriza izmakla kontroli: Stanovnici Seute zapalili improvizovani kamp
  • Izvozni suficit od 46 miliona evra: Privrednici dva okruga stižu u Požarevac
  • Nezapamćeno nevreme u Italiji: Povređene 43 osobe, oštećeno 10.000 automobila

Kategorije

  • Australija
  • Austrija
  • Češka
  • Crna Gora
  • Dijaspora
  • Društvo
  • Evropska politika
  • Francuska
  • Glavna vest
  • Hronika
  • Humanitarni most
  • Istorija
  • Istraži Srbiju
  • Italija
  • Kanada-SAD
  • Kolumna
  • Koreni
  • Kultura
  • Ljubimci
  • Magazin
  • Nemačka
  • Politika
  • Pravoslavlje
  • Privreda
  • Region
  • Showbiz
  • Španija
  • Sport
  • Švajcarska
  • Švedska
  • Svet
  • Tema
  • UAE
  • Vesti
  • Video
  • Zanimljivo
  • Некатегоризовано

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Info
  • Dijaspora
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
      • Crna Gora
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.