Tanjug/AP

Ukrajina i Rusija suočavaju se sa realnošću dugotrajnog sukoba velikih razmera.

Neumoljivo napredovanje Rusije u nekoliko regiona značajno je opteretilo odbranu Ukrajine uprkos njenim naporima da reklamira i sprovede svoj “Plan pobede”.

Ovaj plan, koji se zasniva na većoj vojnoj pomoći, popuštanju ograničenja za zapadno oružje i pokretanju odlučne protivofenzive, dosad nije uspeo da postigne svoj primarni cilj osiguravanja podrške Zapada.

Srž ukrajinskih problema

Ipak, srž ukrajinskih poteškoća je mobilizacija ljudstva, što je otežano sposobnošću Rusije da se oslanja ne samo na vlastite ogromne resurse već i na resurse saveznika kao što je Severna Koreja, piše Index.hr.

Istovemeno, oklevanje Zapada da obezbedi neograničeni pristup i korišćenje najnaprednijeg oružja, kao i sve veći umor donatora, ostavlja Kijev u neizvesnoj poziciji.

Ako se ništa ne promeni, Kijev bi dogodine mogao da izgubi rat

Ako Ukrajina ostane na svojoj trenutnoj strateškoj putanji, Kijev bi mogao da izgubi rat tokom 2025. godine.

To je ishod koji se može izbeći ako se sada nešto preduzme, piše Dag Livermor, nacionalni potpredsednik Američkog udruženja za specijalne operacije i zamenik komandanta Odreda za specijalne operacije u Nacionalnoj gardi Severne Karoline.

Dostupnost borbenog osoblja je ključna. Rusija je izgubila ogroman broj ljudi – ukupno oko 615.000, a britanska obaveštajna služba kaže da gubi više od 1000 dnevno.

Procenjuje se da je Ukrajina izgubila polovinu tog broja, ali njeno stanovništvo čini oko četvrtinu ruskog. Ponekad se rat svede na jednostavnu matematiku.

Ruska taktika je nemilosrdna

Kremlj takođe ima mnogo manje grižne savesti oko strategije mobilizacije. Mladi regruti uglavnom nisu na ratištu kako bi se izbegli protesti među majkama ako im deca poginu. Ali, Rusija koristi nemilosrdnu taktiku za popunjavanje redova, uključujući angažovanje plaćenika.

Obogaćena novcem od zaobilaženja sankcija na prodaju energenata, Rusija je pribegla finansijskim podsticajima. Iznosi za potpisivanje ugovora ogromni su prema ruskim standardima, dosežu oko 10.000 dolara bonusa za prijavu i oko 2500 mesečne plate. Postoje i drugi bonusi, kao i naknade za porodice poginulih.

Istovremeno vlada nastavlja da angažuje iregularne borce, uključujući Čečene, sirijske plaćenike, razne pridošlice iz južne Azije i druge.

Ukrajina je puno opreznija oko mobilizacije

Ukrajina je tom pitanju pristupila mnogo opreznije. Oni u uzrastu od 18 do 24 godine oslobođeni su služenja u vojsci, što vlada opravdava niskom stopom nataliteta nakon 2006.

Nedavno je Ukrajina počela da poziva muškarce uzrasta od 25 do 27 godina, ali nepoznat broj obveznika i dalje izbegava mobilizaciju. Ministarstvo odbrane saopštilo je da oko 500.000 muškaraca ispunjava uslove za vojnu službu prema proširenim kriterijumima ove godine.

Gotovo polovina ukrajinskih muškaraca koji trenutno nisu u vojsci kaže da ne želi da se bori, pokazalo je istraživanje s početka ove godine. I u Rusiji su stotine hiljada vojnih obveznika izbegle poziv. Ali, čak i uz trenutnu neverovatno visoku stopu ruskih gubitaka, verojatno je da Moskva može pobediti Kijev u borbi iscrpljivanja.

Ukrajinci su razvučeni

Sa procenjenih 500.000 aktivnih vojnika, ukrajinska vojska razvučena je na širokom frontu, od Harkova na sjeveroistoku do Hersona na jugu. Uprkos nekoliko talasa mobilizacije, Kijev je imao poteškoća u nadoknađivanju gubitaka na bojnom polju, što dovodi do zabrinutosti zbog iscrpljenosti trupa i morala.

Neki analitičari veruju da je kockanje Kijeva sa ofanzivom na Kursk u avgustu, iako je u početku bilo izuzetno uspešno, nerazborito i dodatno iscrpelo ionako ograničeno ukrajinsko ljudstvo.

“Plan pobede” Vladimira Zelenskog naišao na velike prepreke

Ukrajinski “Plan pobede” imao je za cilj preokretanje situacije osiguravanjem dodatne podrške Zapada i pokretanjem protivofanzive koja bi potisnula ruske snage na ključnim pravcima. Međutim, ovaj plan je naišao na značajne prepreke.

Iako je Ukrajina primila milijarde dolara vojne pomoći od zapadnih zemalja, uključujući napredno naoružanje poput HIMARS-a, projektila Patriot, modernih tenkova, a sada i borbenih aviona F-16, naišla je na znatna ograničenja u načinu na koje ova oružja može da koristi.

SAD i NATO nametnuli su uslove, posebno u pogledu napada na ruskoj teritoriji, i to je ograničilo ofanzivne sposobnosti Ukrajine prema ruskim linijama snavdevanja, aerodromima i komandnim strukturama. Ograničenja u korišćenju doniranih zapadnih sistema dovela su do toga da je Ukrajina često prisiljena da deluje unutar sopstvenih granica, dok Rusija koristi svoju teritoriju kao sigurno utočište iz kojeg deluje.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here