Đ. Janković
Spomen -kosturnica na Gučevu

Pre 110 godina najviši delovi planine Gučevo tresli su se od detonacija granata, odjekivali od eksplozija bombi, zvuka puščane i mitraljeske paljbe. Planina je bila unakažena rovovima i kraterima, a smrt je imala bogatu žetvu i na srpskoj i na austrougarskoj strani u jesen 1914. godine.

Tada je na tom mestu, znatno slabije naoružana i opremljena, srpska vojska 55 dana pružala žestok otpor višestruko nadmoćnijem agresoru koji je posle poraza na Ceru ponovo nasrnuo na Srbiju i njenu slobodu. Tim povodom je Biblioteka Vukovog zavičaja bila domaćin predavanje “Bitka iznad oblaka” na kome su učestvovali istoričari Goran Vilić, Đorđe Vukmirović i pukovnik Miloš Dejanović, autor više knjiga o bitkama Velikog rata.

Pukovnik Miloš Dejanović

Ono je upriličeno u saradnji sa Udruženjem “Kraljevina Srbija”, na predlog njegovog predstavnika Duška Đurića, a domaćin skupa bila je Mirjana Pejak, direktorka Biblioteke Vukovog zavičaja. Ona je podsetila da su u Velikom ratu austrougarske jedinice počinile nezapamćene zločine nad civilima čim su prešle Drinu ubijajući civile.

– Gučevska bitka je izuzetno značajna i naši preci zaslužuju da ih se setimo bar na njenu godišnjicu – kazala je Pejakova.

Istoričari su podsetili da je posle dva balkanska rata, namučena i iscrpljena Srbija napadnuta od moćne carevine, ali je uz neviđenu hrabrost vojnika i svest da brane zemlju, narod, porodice, uspela da bude jača od austrougarske sile. Kako je podsetio Vukmirović, u Prvom svetskom ratu Srbija je pretrpela ogromne gubitke, izgubila polovinu muškog stanovništva i skoro 28 odsto ukupnog broja stanovnika, skoro milion i 250.000 ljudi.

– Obeležavamo 110 godina od početka Velikog rata u kome smo imali velike ljudske gubitke, a od toga se nikada nismo, niti ćemo se oporaviti. Moramo dobro u budućnosti sagledati Veliki rat iz više razloga, pre svega zato što je u istoriografiji sada moderna revizija istorije, da se Srbija, a preko nje i Rusija optužuju za izbijanje tog svetskog sukoba. Ne treba mešati uzroke i povod za rat, mada naša zemlja nema veze ni sa jednim, ni sa drugim – kazao je Vukmirović.

Predavanje o stradanjima Prvog svetskog rata

Traganje za razlogom

Vukmirović je objasnio da je do rata došlo zbog stvaranja dva bloka zemalja, zadovoljnih tadašnjim stanjem u svetu i drugih koje su tražile mesto pod “imperijalističkim suncem”, kao što su to bile Italija i Nemačka.

– Nemačka i Austrougarska su bile nezadovoljne i one su krive za rat, a Italija je u međuvremenu prešla na stranu Francuske i Velike Britanije. Za izbijanje svetskog sukoba povod je bio Sarajevski atentat na princa Ferdinanda. Gavrilo Princip nije bio iz Srbije, već Srbin iz BiH, ali Srbiju optužuju zbog toga, iako je naš poslanik u Beču tamošnje vlasti obavestio da se priprema atentat. Samo su tražili povod i desio se na Vidovdan 1914. Napadnuti smo od dvanaest puta jačeg protivnika morali smo da se branimo, oni su imali 52 miliona stanovnika, a Srbija četiri. Govorimo o izuzetno bitnoj Gučevskoj bici, delu “Bitke na Drini”, u kojoj smo morali da se povučemo, ali je zadržavanje Austrougara na tom mestu omogućilo da se dobro pripremimo za veliku pobedu na Kolubari i drugo proterivanje neprijatelja iz Srbije – rekao je on u svom izlaganju i pojasnio da je tada sprečen prodor austrougarske vojske ka Valjevu i dublje u Srbiju.

Đorđe Vukmirović i Mirjana Pejak

Epoha viteštva

Kako je istakao, osim pokazanog junaštva srpskog vojnika treba ukazati na viteštvo srpskog naroda koje je vladalo u to vreme.

– Posle Cera Srbija je imala mnogo zarobljenika, posebno posle Kolubare, i prema njima smo se odnosili dobro, ne mogu reći prema Ženevskim konvencijama, pošto srpski vojnik za njih nije znao, ali je dobro osećao kako se treba ophoditi prema zarobljenicima. U svakom pogledu to je epoha viteštva, u moralnom, vojničkom, ljudskom, empatijskom smislu. Za nove generacije to treba da bude putokaz, ali i za potencijalne neprijatelje, da ko god je udario na Drinu, nije se uopšte dobro proveo – ističe Vukmirović.

Spomen junacima

Dobro posećeni skup nije bio klasično predavanje, već prilika posetilaca za razgovor sa istoričarima, i saznavanje novih detalja o “Bici iznad oblaka”, ali i Prvom svetskom ratu u kojem je Srbija, kao i u narednom svetskom sukobu, bila na strani pobednika. Inače, na Gučevu su od septembra do početka novembra 1914. godine vođene teške borbe. Mada malobrojniji i lošije opremljeni srpski vojnici uspeli su da zaustave nadmoćnijeg neprijatelja, ali su, ipak, 6. novembra austrougarske jedinice zauzele Gučevo. Bitka na Gučevu bila je jedna od prvih rovovskih bitaka na svetu i jedna od najtežih u Prvom svetskom ratu.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here