Analiza zasnovana na podacima Banke državnih rezervi (RBA) otkriva da Australijanci gube 960,26 miliona dolara godišnje u vidu dodatnih naknada kada plaćaju karticama umesto gotovinom.

Za razliku od Velike Britanije i Evropske unije gde je zabranjeno da se zaračunavaju naknade za plaćanje karticama, prodavcima u Australiji je dozvoljeno da nadoknade svoje troškove kroz zaračunavanje provizije kupcima, pod uslovom da ne ostvaruju profit od toga.

Međutim, kako se Australija sve više kreće ka društvu bez gotovine, a pojedina mesta više ni ne prihvataju gotovinu, postavilo se pitanje koje su onda opcije za mušterije?

Koja je mreža plaćanja?

Većina debitnih kartica, koji je, inače, najčešće korišćeni način plaćanja u Australiji, su kartice sa dve mreže, što znači da imaju masterkard ili viza logo na prednjoj strani i eftpos logo na poleđini.

Ukoliko umetnete ili prevučete karticu na terminalu, moguće je odbrati jeftiniju eftpos mrežu. Ukoliko samo dodirnete svojom karticom, transakcija će automatski biti preusmerena na skuplju masterkard ili viza mrežu.

Veće firme, kao što su robne kuće i supermarketi ne naplaćuju proviziju za plaćanje karticom, jer troškove plaćanja nadoknađuju kroz veliki broj transakcija karticama.

Firme se bore s troškovima

Međutim, manje firme, koje prenose troškove plaćanja na potrošače, kažu da su teško pogođene visokom inflacijom i rastućim troškovima.

– Preduzeća trpe zbog povećanih troškova poslovanja cenu. Mala preduzeća u Australiji, kojih ima 2,5 miliona, zaista se bore da ostvare i dobit, a ne profit – istakao je Luk Aktertra, izvršni direktor Saveta malih poslovnih organizacija Australije (COSBOA).

Da bi pomogla u smanjenju troškova obrade kartica za preduzeća, koja onda mogu da prenesu uštede na potrošače, Rezervna banka je uvela inicijativu koja se zove usmeravanje plaćanje sa najnižim troškovima ili LCR, što znači da će terminali u preduzećima automatski koristiti mrežu sa najnižim troškovima prilikom naplate sa debitne kartice.

U teoriji, to bi trebalo da izvrši pritisak na smanjenje troškova plaćanja, a naknadni efekat bi bio manje doplate za potrošače.

Trenutno je svega 64 odsto poslovnih terminala sa LCR načinom plaćanja. RBA je saopštila da je preuzimanje „razočaravajuće“ sporo.

Banke odlažu postupak?

Analitičari plaćanja kažu da je zastoj u bankama, jer one zarađuju manje novca usmeravanjem na plaćanja sa najnižim troškovima.

– Oni zarađuju više od Masterkarda i Vize, nego što mogu da zarade eftposa. Kako za njih nema podsticaja dok budu ne naterani izbegavaće to da urade – rekao je Bred Keli, generalni direktor konsultantske kompanije za plaćanje Payment Services za ABC.

Keli je rekao da banke i provajderi platnog prometa naplaćuju više trgovcima, jer im naplaćuju paušalnu stopu, s tim da sve vrste plaćanja nemaju isti iznos za obračun.

Ujedno je optužio banke da koriste jedinstvenu situaciju u Australiji i na jeftinim eftpos transakcijama obračunavaju dodatnih 1,5 ili dva odsto.

– Trošak za trgovce i potrošače je mnogo veći od milijardu dolara – naglasio je Keli.

Paušalne stope koje nudi četiri velike banke se kreću od 1,1 do 1,4 odsto. Australijski provajder platnih usluga Tiro naplaćuje 1,4 odsto, dok globalni gigant Skver naplaćuje 1,6 odsto.

Obavezno uvođenje LCR-a?

Guvernerka RBA Mišel Bulok je zapretila da će LCR postati obavezan do sredine godine ukoliko industrija do tada ne ispuni cilj od 80 odsto.

Sektor malih preduzeća pozdravlja ovakvu odluku.

– Neke od povratnih informacija koje smo dobili od malog preduzeća na Tasmaniji bile su da je preko 100.000 dolara uštedeo za godinu dana – naglasio je Aktertra.

Međutim, Ana Blaj, izvršna direktorka Australijskog bankarskog udruženja je rekla obavezno uvođenje LCR je pojednostavljivanje stvari.

– Preduzeća biraju paket iz niza razloga, a trgovačke naknade su samo jedan deo paketa, cena zakupa terminala ulazi u paket, kao i niz drugih usluga. Verovatno će rasti broj firmi koji će se odlučiti za jeftinije transakcije, ali ne verujem da će 100 firmi imati LCR, jer neka preduzeća imaju delove svog paketa koje cene više od blagog smanjenja naknadi za plaćanje karticama – objasnila je Blaj.

Skupe kartice

Prema izveštaju RBA, za firme, eftpos transakcija košta u proseku 30 centi za kupovinu od 100 dolara, ili 0,3 odsto, dok je u proseku 0,5 odsto za viza i masterkard debitne transakcije.

Transakcije masterkard i viza kreditnim karticama koštaju 0,9 odsto, dok su ameriken ekspres i dajners kartice najskuplje, sa prosečnom cenom od oko 1,3 odsto, odnosno 1,7 odsto.

“Naknade sve niže”

Bankarski sektor tvrdi da neka preduzeća preferiraju paušalnu stopu zbog sigurnosti, a u krajnjoj liniji na firmama je da izaberu plaćanje karticama sa najnižim troškovima.

– Banke smatraju da bi preduzeća trebalo da budu ti koja donose izbor. Videli smo pad od 13 odsto u prošloj godini u naknadama. Bankarske naknade se poslednjih deset godina konstantno smanjuju – naglasila je Ana Blaj, izvršna direktorka Australijskog bankarskog udruženja, i dodala da svako preduzeće koje želi da smanji svoje naknade treba da uvede LCR, a da ga sve banke nude.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here