Pixabay.com
Foto: Ilustracija

Banke, distributeri energije, avio-kompanije i supermarketi prednjače među onima koji su „zacepili“ cene građanima Australije kada je reč o njihovim proizvodima i uslugama.

U tome pre svega koriste nedostatak konkurencije na ključnim tržištima, u nameri da ostvare što veći profit, navodi se u najnovijem izveštaju koji je uradio profesor Alen Fels, za potrebe Australijskog saveta industrijskih sindikata.

Profesor Fels, inače bivši predsedavajući Australijske komisije za konkurenciju i potrošače (ACCC), nakon ovog izveštaja je uputio poziv saveznoj vladi da se uključi u rešavanje ovog problema i da se pozabavi naduvavanjem cena roba i usluga.

Prema njegovom nalazu, neke firme su koristile poslovnu praksu iskorišćavanja situacije pri određivanju cena, jer je konkurencija na tržištu ovih industrija slaba i neefikasna. To je, tvrdi Fels, imalo za posledicu značajno povećanje inflacije. Profesor smatra da je sada neophodna nova vladina politika kako bi se stanje popravilo.

– Prvo, australijska vlada treba da reaguje na visoke cene, da istraži njihovu prirodu i uzroke i, tamo gde je moguće, da pronađe odgovor na to. To ne uključuju kontrolu cena, ali vlade mogu mnogo toga da urade – istakao je profesor Fels.

Pored toga, prema njegovom mišljenju neophodno je da se ojača politika konkurencije, kako bi se uklonila ili oslabila tržišna moć pojedinih igrača, koja im omogućava da naplaćuju previsoke cene proizvoda i usluga.

Felsov izveštaj je ispitao niz industrija uključujući trgovinske lance, banke, distributere energije, ali i brigu o deci i prodaju automobila. U tom procesu primio je preko 700 podnesaka o cenama od početka istrage prošle godine.

– Značajan deo krize zbog rasta troškova života izazvan je time što su kompanije iskoristile svoju tržišnu moć i oslanjajući se na rupe u vladinoj politici, pritisle su potrošače, a često i dobavljače, do tačke pucanja – istakao je profesor Fels.

Zato je i mišljenja da je reforma, kojom će se suzbiti dalje pumpanje cena, hitno neophodna.

Profesor Fels je vladi dao 35 preporuka, među kojima je i predlog da Australija sledi Evropsku uniju u zabrani previsokih cena i da osnuje novo telo koje bi nadgledalo cene. Zato je i predložio pokretanje nezavisne Nacionalne komisije za konkurenciju i cene, koja bi bila sastavljena od predstavnika savezne vlade i vlada država i teritorija.

Tri istrage o cenama

Izveštaj profesora Felsa je jedan od tri koji se bave visokim cenama hrane i namirnica u supermarketima tokom krize izazvane rastućim troškovima života. Druge dve su istraga u Kvinslendu, koju je najavio premijer te države Stiven Majls i istraga ACCC-a na nacionalnom nivou, koju je naručila savezna vlada.

Sem toga, ekonomista i bivši ministar rada Kreg Emerson je imenovan da vodi reviziju Kodeksa ponašanja u odnosu trgovinskih lanaca i proizvođača hrane i prehrambene industrije.

Supermarketi pod lupom

Skoro polovina prijava koju je dobila istraga Saveza industrijskih sindikata (ACTU) odnosila se na cene u supermarketima.

– Ni Kols ni Vulvorts nisu zabeležili pad profita tokom pandemije, jer su se njihove glavne delatnosti, s pravom, smatrale osnovnim uslugama. Međutim, ova pozicija im je omogućila kontinuitet poslovanja i zadržale su svoju poziciju na tržištu – objasnio je profesor Fels i dodao da je od izbijanja pandemije do danas došlo do povećanja marži u segmentima hrane i namirnica u oba lanca samoposluga, što je vođeno slabom konkurencijom i sposobnošću trgovaca da ne snižavaju cene, iako je došlo do smanjenja njihovih troškova.

Međutim, veliki supermarketi su odbacili optužbe za naduvavanje cena, a iz Kolsa su rekli da je i njihovo poslovanje bilo opterećeno povećanim troškovima.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here