Tanjug/AP
Predsednik Rusije Vladimir Putin

Novo gomilanje ruskih trupa otvara pitanje o novoj velikoj ofanzivi na istoku Ukrajine koju, kako se tvrdi, Evropa mora zaustaviti.

Ukrajinska kontraofanziva nije donela rezultate kojima su se Kijev i Zapad nadali. Pomoć SAD je sve ređa, a možda je više neće niti biti, dok davno obećana vojna podrška od evropskih zemalja kasni.

Ukrajina više nije niti top tema u svetskim političkim krugovima, jer ju je zamenila krvava ofanziva Izraela na Pojas Gaze izazvana upadom Hamasa na jug Izraela 7. oktobra prošle godine.

Suprotno očekivanjima Zapada, ruska ekonomija je tokom rata preživela sankcije, pojačala vojnu industriju, pa je, kako tvrde zapadni izvodi, opremila snage severnokorejskim i iranskim oružjem i mobilisala još vojske.

Kada se sve ovo uzme u razmatranje, stručnjaci s pravom postavljaju pitanje – bliži li se vreme kada će ojačana Rusija uzvratiti udarac iscrpljenim Ukrajincima i pokušati da privede kraju svoju vojnu operaciju koja se bliži ulasku u treću godinu?

Početkom ove nedelje, ukrajinska vojska izvestila je da Rusija gomila snage na istoku zemlje, u podsećanju na period pred početak ofanzive iz 2022. godine, kada je Moskva užurbano dovlačila vojsku i opremu blizu ukrajinske granice.

Harkov kao neostvarena Putinova želja

Pojačanja na frontu prate žestoki artiljerijski napadi po ustaljenoj surovoj ruskoj vojnoj doktrini – “poravnaj, pa osvajaj”. Tako se najsnažnijim projektilima iz ruskog arsenala sve više zasipa grad Harkov, koji Rusi nisu uspeli da zauzmu, a koji je, kako tvrde Ukrajinci, ostao njihova neostvarena želja.

– Harkov je njihov prioritet jer Putin ne može da se pomiri sa činjenicom da grad u kojem se većinski govori ruski jezik nije želeo da prihvati da bude deo ruskog sveta – rekao je Ihor Romanenko, bivši načelnik Generalštaba ukrajinskih snaga, za Al Džaziru.

Da je ukrajinska kontraofanziva završila neslavno, govore podaci prema kojima se u proteklih nekoliko nedelja ukrajinska vojska povukla iz nekoliko mesta, u nastojanju da stvori jače odbrambene položaje. Ruska vojska vrši pritisak na njih, u želji da preuzme inicijativu na frontu i iskoristi zastoj zapadne pomoći Ukrajini i umor neprijateljske vojske.

Da li je sve to samo uvod u jaču ofanzivu?

– Rusi pokušavaju da napreduju uprkos zimskim uslovima u Ukrajini. Zauzeli su neka mala sela južno od Harkova i pre samo nekoliko dana prvi put ušli u Avdijivku u Donbasu – kaže a Al Džaziru Džejmi Šej, profesor strategije i bezbednosti na Univerzitetu Ekseter i bivši zvaničnik NATO.

Ukupno gledajući, dodaje, stanje na ratištu se poslednjih meseci promenilo. U drugoj polovini prošle godine, branili su se Rusi, a sada, kako tvrdi, na bedemima su Ukrajinci, koji nisu u stanju niti da pokušaju da napreduju.

Mogućnost ruskog upada iz Belorusije

Šef Ukrajinske obaveštajne službe, Kirilo Budanov rekao je da Rusija ima nameru da pokori delove oblasti Lugansk i Donjeck, koje do sada nije uspela, i da simultano napada na više strana: u sektorima Kupjanska, Limana, Bahmuta i Avdijivke. Priznao je da su ruske trupe u poslednje vreme ostvarile “određeni napredak”.

– Ukrajina ne može ponovo da pokuša da ide napred dok ne obnovi i ponovo ne opremi svoju vojsku, a do tada biće primorana da brani ono što sada drži. Rusi će sigurno pokušati da iskoristi tu situaciju i, kako se približavamo proleću, testira ukrajinsku odbranu svojom ofanzivom. Možda će čak pokušati i da podeli ukrajinsku vojsku napadom kroz Belorusiju na severu Ukrajine – ukazuje Šej.

Rusi su tokom rata, i pored zapadnih sankcija, uspeli da zadrže visok nivo vojne proizvodnje, naročito projektila, a kako navodi Zapad, uvezli su i velike količine dronova, raketa i municije iz Severne Koreje i Irana. U kombinaciji sa nestašicom na suprotnoj strani, to Rusiji trenutno daje prednost.

Takođe su, govori Šej, uspeli da mobilišu stotine hiljada dodatnih vojnika i pošalju ih više od 600.000 u Ukrajinu, koju, dodaje, čeka teška godina ukoliko ne dođe do većih promena. Osim što neće ostvariti svoj ambiciozni cilj da povrati celokupnu teritoriju, Ukrajina će možda na kraju, u nedostatku vojne snage, morati i da pregovara sa Kremljom, što je Kijev donedavno tumačio kao priznanje poraza.

“Rusija neće stati na Ukrajini”

Dok Ukrajina otvoreno grca za dodatnim pošiljkama vojne pomoći, zvaničnici nekoliko evropskih zemalja upozoravaju na “nepovoljan“ razvoj događaja u Ukrajini. Neki, čak, idu u tom smeru da, u slučaju da Rusi uspeju u svojim namerama u Ukrajini, predviđaju nesigurnost i za druge okolne zemlje, čak i one koje su članice NATO.

Ričard Kaplan, profesor međunarodnih odnosa sa Univerziteta Oxford, kaže da poraz Ukrajine ne bi značio kraj za Putinove ambicije. Štaviše.

– Putinov ultimativni ratni cilj nije moguće sprovesti bez poraza i okupacije Ukrajine. No, šta bi se desilo ako uspe u tome, najbolje je objasnio generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg – ako Putin pobedi u Ukrajini, velik je rizik da agresija neće stati na tome – navodi Kaplan.

Može li to Ukrajina da spreči? Šej tvrdi da može, ali da je potrebno da Kijev „preduhitri rusku taktiku“, kao i da se uzda u pomoć Evrope.

– Zemlji su potrebne strateške vojne rezervne snage kako bi se nosile s ruskim probojem duž linije ratišta koja se sada proteže na preko hiljadu kilometara. Imati sve trupe uz granice moglo bi biti ranjivo u slučaju ruske ofanzive. Ukrajina takođe treba brzo da izgradi domaće vojne proizvodne kapacitete u partnerstvu sa zapadnim odbrambenim kompanijama i dobavljačima. To može smanjiti zavisnost od stranih donacija oružja i pomoći u standardizaciji – kaže Šej.

Isto tako, Zapad mora da napusti svoj način razmišljanja, ne samo zbog Ukrajine, već i zbog onoga što bi moglo da usledi ako ona padne.

– Zapad se mora posvetiti kampanji političkog, ekonomskog i vojnog iscrpljivanja Rusije. Ako Putin pobedi u Ukrajini, sasvim sigurno će svoju pobedu videti kao neuspeh zapadne odlučnosti i napasti neku članicu NATO u roku od nekoliko godina – smatra Šej.

2 COMMENTS

  1. Koje budalastine,Putinova Rusija veca od cele EU,i sad ce da napada druge drzave?
    Nek se NATO vrati na stare pozicije i nije bilo provciranja,do ovoh sukoba sa Ukrajnom,nebi ni bilo?

  2. Zato je poceo rat jer Nato zlocinci su zakucali na vrata Rusije.Obecanje Gorbacovu da se Nato nece siriti srusilo je Berlinski zid i spoijo dvije Njemacke i probudio zlocince.Putin ih upozoravo ali bez uspjeha.Zato Ukrainci ginu jer imaju presjednika kojeg je postavio Vasigton koji radi za njihove interese do poslednjeg ukrajinca.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here