Katar ervejz je zatražio od Savezne vlade da ima dodatnih 21 let nedeljno do tri najveća grada Australije: Sidneja, Melburna i Brizbejn.
Još u oktobru prošle godine, izvršni direktor Katara, Akbar al Bejker je rekao da Katar želi više kapaciteta, delimično okrivljujući Kvantas za visoke cene avionskih karata.
– Najveći operater u Australiji smanjio je svoje letove na 50 odsto nivoa pre kovida, što je više nego udvostručilo cenu karata za Australijance, a u korist akcionara – rekao je Al Bejker.
Kvantas je od tada otvorio mnogo više letova. Kompanija je saopštila da cene avionskih karata padaju, da je tržište konkurentno i da ne određuju cene za celo tržište. Međutim, međunarodni avio-saobraćaj i dalje beleži pad.
Izvršni direktor Flajt centra, Grejem Tarner je rekao da su u poređenju sa periodom pre pandemije prosečni letovi za Evropu 50 do 70 odsto skuplji.
– To je veoma značajno, posebno za one ljude sa nižim primanjima, koji možda posećuju rodbinu – istakao je Tarner.
Odluka ministra saobraćaja
Pošto je odbijanje ponude Katara otkriveno prošlog meseca, ministar saobraćaja Ketrin King je više puta ponavljala da dodatni letovi nisu u nacionalnom interesu, i da je odluka zasnovana na nizu faktora.
– Ovo nisu komercijalne odluke, o bilo kojoj određenoj avio-kompaniji, već dogovori na nivou sporazuma između zemalja – navodi se u saopštenju.
Odluka je izazvala konfuziju u delovima vazduhoplovne industrije.
– Ministar saobraćaja bi trebalo da se otvori prema industriji i da kaže koji su pravi razlozi, tako da znamo sa čime možemo da se nosimo – rekao je izvršni direktor Australijskog udruženja aerodroma Džejms Gudvin.
Portparol opozicionog turizma Kevin Hogan, takođe, je zatražio objašnjenje.
– Zašto nije u nacionalnom interesu Australije da više turista dolazi na tržište koje je još daleko ispod nivoa pre kovida? – upitao je Hogan.
Incident u Dohi
Jedan od razloga datira još iz 2020. Nekoliko Australijanki, koje su letele sa Katarom, podvrgnuto je invazivnim, telesnim pretragama na aerodromu u Dohi, dok su zvaničnici tražili majku napuštene bebe.
Ove žene su pisale ministarki u junu, protiveći se bilo kakvim dodatnim letovima za Katar.
Ministarka je odgovorila u julu, otkrivajući: „Australijska vlada ne razmatra dodatna bilateralna prava na vazduh sa Katarom.“
Kasnije je saopšteno da je ministar rekao da odluka o letovima nije povezana sa tretmanom žena.
U parlamentu u avgustu, ministar je branio odluku pozivajući se na poslove u Australiji.
– Uvek ćemo uzeti u obzir potrebu da obezbedimo dugoročne, dobro plaćene i sigurne poslove Australijanaca u sektoru vazduhoplovstva kada budemo donosili ovu odluku – rekla je ministarka.
Međutim, dok je bila u opoziciji, King je kritikovala glavnog poslodavca Australijanaca na međunarodnom avio-tržištu, upravo Kvantas.
– Ove nedelje, Kvantas je otpustio 2.000 radnika, čime je ukupan broj izgubljenih radnih mesta u nacionalnom prevozniku porastao na 8.500 – rekla je ona u parlamentu 2020.
Međutim, profesor Univerziteta u Sidneju, Riko Merkert smatra da to nije razlog, te da je Kvantas već angažovao mnoge radnike, a da vlada treba da razmotri koliko radnih mesta biti otvoreno ukoliko dođe veći broj turista u Australiju preko Katara.
Dovoljna konkurencija
Katar trenutno ima oko pet odsto australijskog tržišta međunarodnog avio-saobraćaja.
Grupa Kvantas, koja uključuje Džetstar, čini oko 28 odsto međunarodnog tržišta avio-putovanja. Emirati, koji je u savezu sa Kvantasom, uživa još sedam odsto.
– Nivo konkurencije na međunarodnom tržištu vidimo kao adekvatniji, nego na domaćem, koje je veoma koncentrisano tržište – rekla je Ana Brejki, komesar australijskog komesara za konkurenciju i potrošače.
ACCC, inače, nema nikakvu ulogu u nadgledanju vazdušnih sporazuma vlade sa drugim zemljama. Međutim, procenjuju korporativna partnerstva, poput saveza između Kvantasa i Emirata, koji je nedavno ponovo odobren.
– Vidimo na rutama, koje se preklapaju između Kvantasa i Emirata, da postoji dovoljna konkurencija, i zato smo im dozvolili alijansu – rekla je Brejki.
Dok je Katar za sada izgubio, drugi postojeći prevoznici su obećali da će dodati još letova u narednim mesecima.
– Kako se više kapaciteta vraća na tržište, nadamo se da će to smanjiti cene karata. Želimo da vidimo veću konkurenciju i veći kapacitet, kako na međunarodnom tako i na domaćem tržištu – istakla je Brejki iz ACCC-a.
Problem velike konkurencije
Prema profesoru Univerziteta Grifit, Giju Lomanu, prevelika konkurencija bi mogla da ugrozi nacionalnog prevoznika.
– Federalne vlade će spasiti nacionalne prevoznike za svoje nacionalne interese. Na kraju krajeva, sve se svodi na povećanja poreza ukoliko moramo da spasemo kompanije kao što je Kvantas – naglasio je prof. Loman.
Rekordan profit Kvantasa
Kvantas ervejz je ostvario rekordnih 2,47 milijardi dolara osnovnog profita tokom cele godine, podržan velikom potražnjom za putovanjima i visokim cenama karata.
Rezultati za 2022-23. označavaju ogromnu promenu u odnosu na godinu dana ranije, kada je gubitak pao na 1,86 milijardi dolara.
– Ovo je izuzetan preokret, i bilo je teško- rekao je odlazeći izvršni direktor Kvantasa Alen Džojs, dok je Vanesa Hadson, nova izvršna direktorka, koja će zameniti Džojsa u novembru, rekla da ima prostora za dalje poboljšanje finansijske situacije kompanije