EPA
Zgrada Banke državnih rezervi

U do sada neobjavljenom, internom istraživanju, Banka državnih rezervi (RBA), procenila je da je mogući rizik da se Australija nađe u recesiji tokom ove i sledeće godine, skoro 80 odsto.

Ovo istraživanje koje je sproveo viši analitičar u Odeljenju za ekonomske analize RBA, uključilo je ekonomsko modeliranje, a objavljeno je tek kao rezultat zahteva za slobodu informisanja.

Modeliranje je sprovedeno u septembru 2022. i bilo je zasnovano na ekonomskim prognozama RBA iz avgusta prošle godine. Razmatralo je rizik od recesije, nakon što je RBA počela da podiže kamatne stope najbržim tempom u novijoj istoriji.

Koristeći Sahmovo pravilo (koje definiše recesiju kada se kvartalni prosek stope nezaposlenosti poveća za najmanje 0,75 odsto iznad svog minimuma u ​​prethodnih 12 meseci), viši analitičar je rekao da neki modeli rizik od recesije stavljaju na 65 odsto ili više u naredne dve godine.

„Procene sugerišu da bi verovatnoća recesije u naredne dve godine mogla da bude čak 80 odsto“, navodi se u ovom istraživanju.

Ukoliko do recesije dođe, to će se najverovatnije desiti u naredna četiri kvartala. Takva najava je u skladu sa tržišnim procenama, koje predviđaju recesiju u prvoj polovini 2023. godine.

S druge strane, korišćenje drugačijih vrsta modela smanjilo je rizik od recesije, s tim da su mogućnosti Australije da vrati inflaciju ispod tri odsto, bez većih ekonomskih kontrakcija, nešto više od polovičnih šansi.

– Verovatnoća da ćemo završiti na ’uskoj stazi’ je otprilike jedan prema dva. Dozvoljavanje politici da reaguje, skromno povećava ovu verovatnoću, kako zbog toga što kreatori politike mogu agresivnije da pooštre borbu protiv inflacije, ali i zato što mogu da smanje stope kako bi izbegli recesiju, kada je to potrebno – primetio je analitičar RBA.

Ovo istraživanje, takođe, nudi uvid u to zašto je RBA možda ublažila pooštravanje svoje monetarne politike, s povećanjima stope od 0,5 procentnih poena od juna do septembra, te povećanjem od 0,25 procentnih poena u oktobru. Naime, RBA je bila spremna da toleriše da inflacija bude nešto iznad ciljanih dva do tri odsto, čak i do kraja dvogodišnjeg prognoze.

„Oko 70 odsto svih simulacija u kojima se inflacija dugoročno vraća na tik iznad ciljnog opsega ne uključuje recesiju“, predviđa se u modeliranju, ujedno ističući da je proporcija sa inflacijom koja ulazi u opseg bez recesije znatno niža, oko 55 odsto. Odavde bi moglo da se izvuče objašnjenje zašto guverner Filip Lou i Odbor RBA generalno odolevaju pozivima da se inflacija brže vrati unutar ciljanog opsega.

Lou je više puta rekao da bi brže smanjenje inflacije koštalo desetine hiljada, a možda i stotine hiljada radnih mesta, i da veruje da ovaj kompromis nije vredan toga.

„Neke od simulacija sa vraćanjem inflacije na ciljanu uključuju značajno povećanje stope nezaposlenosti“, navodi se u septembarskom istraživanju RBA.

Gornja granica intervala od 75 odsto dostiže vrhunac između 4,5 i 5 odsto u obe simulacije. Prema Tejlorovom pravilu, u najgorem ishodu stopa nezaposlenosti bi bila za dva odsto veća nego u centralnoj prognozi.

„Ovo sugeriše da bi vraćanje inflacije u ciljani okvir moglo da uključi značajan gubitak radnih mesta čak i kada monetarna politika reaguje na razvoj događaja“, navodi se u istraživanju.

Zanimljivo da je analitičar za kraj primetio da će šanse za australijsku recesiju biti znatno smanjene ako američka ekonomija ostane van recesije, dok bi ozbiljan pad u SAD učinio lokalnu recesiju mnogo verovatnijom.

Kamate idu na 4,8 odsto?

Neke vlasnike kredita može da užasne saznanje da je Odeljenje za ekonomsku analizu RBA nedavno modeliralo maksimalnu stopu gotovine od čak 4,8 odsto.

Takođe je modelirao verovatne efekte na inflaciju i nezaposlenost zadržavanja gotovinske stope na 3,35 odsto, koliko je iznosila u februaru, i na sadašnjem nivou od 3,85 odsto. Za sada je odbor RBA odbacio scenario prema kojem bismo mogli da imamo stopu gotovine od 4,8 odsto.

Kupuje se sve manje

Stanovništvo Australije kupuje znatno manje robe u prodavnicama i robnim kućama, pokazuju novi podaci Australijskog biroa za statistiku (ABS). Navodi se da je obim maloprodaje pao za 0,6 odsto u martovskom kvartalu.

Ovaj pad usledio je nakon pada od 0,3 odsto u decembarskom kvartalu 2022. Šef za statistiku maloprodaje ABS-a Ben Dorber kaže da je obim maloprodaje opao dvaput zaredom zbog rastućih pritisaka na troškove života.

Nacionalna banka Australije (NAB) je tim povodom saopštila da je stigla takozvana potrošačka recesija. Potrošačka recesija se smatra kontrakcijom elementa potrošnje potrošača tokom dva uzastopna kvartala.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here