Al Jazeera
Javnost u Bosni i Hercegovini nedavno je pratila uhićenja u akcijama kodnog naziva "Sejlor" ili "Pandora", dok su u Srbiji svojedobno najzvučnije nazive, ali i rezultate imale akcije poput "Sablje" posle atentata na Zorana Đinđića ili "Balkanskog ratnika", u kojoj je predmet obrade bio Darko Šarić. Davanje kodnih naziva policijskim akcijama radi se ponajprije iz praktičnih razloga. Slučajevi se lakše pamte, sudionici u akciji se jednostavnije orijentiraju i grupiraju, a osumnjičenici shvate da su bili predmet istrage tek kad im se stave "lisice" na ruke. Ime akciji može dati zapovjednik akcije, čak i ravnatelj policije, te državni odvjetnik. Bivši je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić svojedobno akciju prodaje i kupnje ispita na fakultetima nazvao "Indeks". Maštovita imena imali su i predmeti iz djelovanja Ureda za subijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), pa je Hrvatska imala akcije "Gruntovec", po uzoru na popularnu seriju Gruntovčani ili "Maestro", u kojoj je glavni osumnjičeni bio poznat kao osoba koja snima kancone ili, pak, "Tunel", koja je imala osumnjičene za višestruko bojanje tunela na autocesti. Iako imena akcija koje je provodila Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) poput "Koverta", "Gold" ili "Palermo" jasno aludiraju što bi moglo biti u fokusu djelovanja istražitelja, iz SIPA odgovaraju: "Kodni nazivi akcija određuju se prema internim pravilima Agencije i u pravilu nemaju veze sa slučajem na kojem se radi", odgovorila je Kristina Jozić, glasnogovornica SIPA.
"Policija ima obavezu, a u pojedinim slučajevima i potrebu, da hitno informira o događajima koji su od interesa za javnost. Pravovremenim informiranjem javnosti predstavnici medija dobiju informacije u dozvoljenoj mjeri kako bi mogli raditi svoj posao, te kako se ne bi morali pozivati na neformalne izvore i oslanjati na eventualne dezinformacije", objašnjava Jozić. Medijima se povremeno dostavljaju i fotografije i snimci s terena. U Srbiji napominju da se imena policijskim akcijama daju skoro jedno stoljeće. Prvi je to još 1921. učinio Arčibald Rajs, kojeg smatraju rodonačelnikom moderne srpske policije. "Sve to olakšava posao policajcima, ali i novinarima i javnosti da lakše prate celu akciju. Imena daju sami policajci, uglavnom po nečemu što ih asocira na neki detalj iz akcije", kaže beogradska novinarka Ana Adžić.
