Podstrek Srbima da čuvaju ognjišta

0

Puno pravoslavnih vernika iz više mesta u Starom Rasu dočekalo je u porti manastira Đurđevi stupovi kod Novog Pazara mošti Svetog Georgija (Đorđa), zaštitnika svetinje, koje su vekovima čuvane u crkvi Svetog Prokopija u Toplici blizu Prokuplja. Na dočeku je bio i vladika raško-prizrenski Teodosije koji je puno doprineo da se Sveti Đorđe vrati u zadužbinu Stefana Nemanje podignutu u drugoj polovini 12. veka.
– Ovo je istorijski dan za Đurđeve stupove, za Raško-prizrensku eparhiju, za Deževsku dolinu, za srpsku duhovnost i kompletno pravoslavlje. Obnova Đurđevih stupova, povratak moštiju Svetog Đorđa i izgradnja hrama Svetog Save u Deževi veliki su podstrek i ohrabrenje pravoslavnom življu u ovom delu Raške oblasti da ostane na svojim ognjištima – rekao je vladika Teodosije.

Nemanjina molitva
Legenda kaže da su mlađanog i ratobornog Stefana Nemanju braća zatočila u jednu pećinu u Starom Rasu iz koje je kasniji osnivač prve srpske države video samo jedno brdo. Dok se svakodnevno molio Svetom Đorđu za izbavljenje, Nemanja je obećao da će mu, u znak zahvalnosti, sagraditi manastir na tom brdu. I čim se dočepao slobode, a potom vlasti i moći, Nemanja je, kako je i obećao, na tom brdu podigao Đorđeve kule (stupove) koje je narod kasnije, kroz istoriju, nazvao Đurđevim stupovima.
U ovoj svetinji iznad Novog Pazara dugo su čuvane mošti Nemanjinog spasitelja Svetog Đorđa, međutim, u periodu Turaka, kada je manastir više puta rušen i pljačkan, zapretila je opasnost da budu ukradene i mošti velikog sveca, pa je narod samoinicijativno organizovao njihovo spasenje. Prema istorijskim podacima do kojih je došao Miljojko Jelić iz Štavlja kod Sjenice, mošti je dugo čuvala porodica Pešić sa Peštera, međutim, kada je neprijatelj udario i na ovaj kraj mošti Svetog Georgija (Đorđa) tajno su prenete u Toplicu gde su, sve do ovih dana, čuvane u crkvi Svetog Prokopija.
Blagoslovom vladike niškog Jovana i u dogovoru sa našim vladikom Teodosijem odlučeno je da se mošti Svetog Đorđa vrate u naš obnovljeni manastir. Povratak moštiju je i početak jedne nove etape u životu Đurđevih stupova – ističe iguman manastira, otac Gerasim koji je pre 15 godina prvi, zajedno sa bivšim igumanom Petrom (Ulemekom), nakon tri veka, koliko je manastir bio bez kaluđera, vratio u tada još razrušenu svetinju i godinama radio i još uvek radi na njenoj obnovi.

Sigurniji uz sveca
Povratak moštiju Svetog Đorđa ima i simboličan značaj za Đurđeve stupove i sve vernike u Raškoj oblasti, ali i u celoj Srbiji, jer najavljuje skori završetak obnove, izgradnju novog i još većeg konaka i, nadamo se, proširenje manastirskog bratstva. Uz zaštitnika kakav je Sveti Đorđe srpski narod u Starom Rasu biće sigurniji i zaštićeniji – ističe Hadži Radenko Joković, vernik iz Novog Pazara i član prvog Odbora za obnovu svetinje.

Rušili ga i Srbi
Tokom balkanskih ratova jedna neprijateljska jedinica ušančila se u porti Đurđevih stupova odakle je artiljerijom nemilosrdno tukla po srpskoj vojsci.
Srbi su dugo oklevali da uzvrate, međutim, kada je zapretila opasnost da svi izginu, nišandžija se prekrstio i uzviknuo "Oprosti mi Sveti Đorđe", a onda opleo po neprijateljskim položajima. Ispalo je tako da su i Srbi delimično oštetili svoju veliku svetinju koju danas, prilozima vernika iz celog sveta, uspešno obnavljaju.

I život za veru
Tokom progona hrišćana 303. godine, rimski car Dioklecijan zatražio je od svog do tada čuvenog tribuna (vojskovođe) Gerogija da se odrekne hrišćanstva, ali je Georgije to odlučno odbio, ni posle strašnih muka kojima je bio podvrgnut nije hteo da se odrekne svoje vere. Ubijen je 6. maja 303. godine, a 494. godine je proglašen za sveca, u istočnom i zapadnom hrišćanstvu slavi se kao Sveti Đorđe. U umetnosti se često prikazuje kako ubija zmiju, odnosno aždaju.

– Pošto su kao svetsko kulturno dobro pod zaštitom Uneskoa, za Đurđeve stupove zna ceo svet, bilo je godina kada je manastir, zajedno sa Sopoćanima, Starim Rasom i Petrovom crkvom, koji su takođe na listi svetske kulturne baštine, godišnje posećivalo i po 100.000 turista, među kojima je svaki deseti bio stranac, mi se nadamo da će se ta srećna vremena ponovo vratiti, osim turista, važno je da manastir posećuje i u njemu se Bogu moli i sve više mladih vernika – dodaje Joković.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here