Ljajić: Ne zaboravimo žrtve Drugog svetskog rata

0

Rasim Ljajić

"Beskrajan broj žrtava na prostorima nekadašnje Jugoslavije stavlja nam u zadatak da ih ne zaboravimo i ne dozvolimo njihovo ponovno, ovog puta simbolično ubijanje", rekao je Ljajić, obraćajući se, u ime Vlade Srbije, na početku memorijalnog koncerta za Dan sećanja na žrtve genocida u Drugom svetskom ratu.

Ljajić je u Zadužbini Ilije M. Kolarca izrazio uverenje da će obeležavanje Dana sećanja na žrtve genocida biti doprinos jačanju svesti i odgovornosti izgovorenog i učinjenog, kao i dodatni impuls u procesu istorijskog pomirenja.

"Potrebno je da svi skupa, ali i svako od nas pojedinačno doprinese očuvanju mesta stradanja i vojnih memorijala širom Srbije, ali i u drugim državama", kazao je Ljajić i dodao da bi "znanjem i etičnošću trebalo postaviti branu ekstremnom nacionalizmu, neonacizmu, klerofašizmu i antisemitizmu".

 

Kolarčeva zadužbina

Na Memorijalnom koncertu nastupilo je oko dve stotinu vodećih srpskih umetnika koji su izveli pažljivo odabrane kompozicije domaćih i stranih autora kao počast stotinama hiljada žrtava Drugog svetskog rata stardalih u Srbiji i na prostorima bivše Jugoslavije.

Nastupili su simfonijski orkestar "MusikoS" pod upravom maestra Bojana Suđića, Mešoviti hor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu pod upravom Biljane Radovanović, Hor kadeta Vojne akademije i sopran Snežana Savičić – Sekulić.

Koncertni program realizovla je Kulturno-prosvetna zajednica Srbije, a na programu su bila dela J.S. Baha, S. Hristića, M. Ravela, M. A. Rasinskog, L. Levandovskog, S. Barbera, S. Rahmanjinova, J. Sibelijusa, S. S. Mokranjca i T. Albinonija.

Koncertu su prisustvovali premijer Mirko Cvetković, ministri unutrašnjih poslova i prosvete Ivica Dačić i Žarko Obradović, crkvni velikodostojnici, ratni veterani, predstavnici diplomatskog kora i vojske, kao i druge ugledne zvanice iz političkog i javnog života.

"Dan sećanja" na žrtve genocida u Drugom svetskom ratu u Srbiji se obeležva povodom okončanja postojanja konclogora Jasenovac, jednog od najvećih logora smrti nazvanom i "srpski Aušvic".

Nikada nije tačno utvrđen broj žrtava tog i satelitskih logora koje su držale hrvatske ustaše, ali je na osnovu prvih ekshumacija Državna komisija FNRJ procenila da je na najstrašnije načine umoreno oko 500.000 Srba, 80.000 Roma i 32.000 Jevreja, kao i više desetina hiljada antifašista različitih nacionalnosti.

Istraživači beogradskog Muzeja genocida popisali su imenom i prezimenom 98.252 žrtve konclogora Jasenovac, a istoričar Antun Miletić je utvrdio da postoje još 64.093 žrtve pod oznakom NN.

Smatra se da je blizu 150.000 identifikovanih donji broj žrtava ustaškog genocida u kojem su na kućom pragu, u njivama, jamama i na drugim stratištima zatirane cele porodice.

"Dan sećanja" ustanovljenjen je Zakonom o osnivanju Muzeja žrtva genocida 1992. godine, a za datum obeležavanja je uzet 22. april 1945. – dan kada je grupa od 1.075 preostalih zatočenika krenula u proboj iz logora Jasenovac, a od 600, samo 118 se domoglo slobode.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here