Beograd još daleko od Brisela

0

Dr Marzena Guz-Veter objasnila da je još dug put pred Srbijom ako hoće u Evropu
 

Prema onome šta ste rekli, izgleda kao da Srbija još dugo neće postati EU član?
– Sporazum o stabilizaciji koji je sa Srbijom potpisan u aprilu 2008. i Prelazni sporazum o liberalizaciji robne razmene između Srbije i EU, treba da ratifikuju sve članice EU. Srbija je učinila značajne korake, ali je još uvek ostao problem saradnje sa Međunarodnim sudom u Hagu. Na primer, postoje zemlje, kao recimo Holandija, koje ugovor ne bi ratifikovale pre hapšenja Mladića i Hadžića.

Znači li to da ova zemlja i dalje hapšenje Mladića i Hadžića postavlja kao uslov?
– To ne bih rekla, ali znam da je to jedan težak problem, i da je bitno da Srbija čini korake u tom pravcu. Ako Srbija pokazuje veći interes za njihovo hapšenje, utoliko će veći broj zemalja ratifikaciju da potpiše.

 

Srbija nije na prvom mestu

Kako Vi lično ocenjujete raspoloženje evropskih zemalja prema prijemu Srbije u EU?
– Rekla sam da je Srbija potencijalni kandidat i da trajanje procesa ovisi pre svega o tome kako Srbija rešava svoje "domaće zadatke". Pred nama je završetak pregovora sa Hrvatskom i određivanje datuma za početak pregovora sa Makedonijom. Dakle, mene što se tiče, Srbija nije na prvom mestu u redu za ulazak u EU. Međutim, redosled može i da se promeni, a da li će to i da se dogodi, prvenstveno ovisi od Srbije.

Ali, hapšenje Mladića i Hadžića ipak nije uslov koji EU postavlja?
– Znate, to je samo stvar interpretacije. To ne zavisi od EU Komisije. Naše je da obavimo tehničke pripreme, a političke odluke dolaze od zemalja članica EU. To znači da će blokadu pojedinih zemalja Srbija lakše da probije ako uhapsi Mladića i Hadžića.

Kakav je, u stvari, stav Evropske komisije ?
– Srbija ima perspektivu, učinila je mnogo, naročito prošle godine. Spada u napredne zemlje sa velikim privrednim potencijalom, evropski je region sa proevropski orijentisanim stanovništvom. Znači, uslovi postoje, ali na tom dugom putu do EU za Srbiju postoje i "domaći zadaci" koje ona treba da reši ako želi da sporazum ratifikuje.

Koji su to zadaci?
– Nezavisnost sudstva, jaka državna uprava, bolja parlamentarna kontrola Vlade, dalje reforme u privredi, borba protiv organizovanog kriminala, zaštita nacionalnih manjina i osoba s hendikepom.

Govorili ste i o problemima u saobraćaju?
– To je problem cele regije, a ne samo Srbije. Sva putna i železnička mreža treba da se uskladi sa evropskom, a to podrazumeva infrastrukturu i propise. Za EU komisiju je važno da ovaj sporazum potpišu sve zemlje regije, ali i da se one međusobno priznaju.

Šta to znači?
Na primer, postoji problem priznavanja Kosova od strane Srbije, a EU bi htela da se ovaj sporazum što pre tehnički pripremi. Ako smo svi za stolom lakše je. Pitanje samostalnosti Kosova može i kasnije da se rešava. Tu, pre svega, treba pričekati odluku Međunarodnog suda.
 

Dunavska strategija

Ima još dosta problema koji neće sami od sebe da nestanu. Tu je i Dunavska strategija EU, o kojoj bi stavove trebale da usklade sve podunavske zemlje, a tu se za sada ne događa gotovo ništa.
Uz Dunav treba da se izgradi infrastruktura i da ova plovna reka dobije veći privredni značaj.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here