Kad čujete riku lava u krugu na kojem piše "Ars Gratia Artis", to je obično znak da počinje neki kvalitetan film.
Međutim, kompanija koja je 1924. nastala spajanjem "Metro Picturesa" sa firmama Luisa B. Mejera i Semjuela Goldvina, i koja je nekada imala pod ugovorom "više zvezda nego što ih ima na nebu" – od glumačkih legendi od Grete Garbo i Klarka Gejbla do Lorela i Hardija, ne može više da živi od stare slave.
Davno su prošli dani velikih mjuzikla poput "Čarobnjaka iz Oza", "Amerikanca u Parizu", "Pevajmo na kiši", "Tarzana", "Toma i Džerija" i spektakla poput "Bena Hura" ili "Kleopatre".
Čak je i jedan od najpoznatijih serijala i stalna "krava muzara" MGM-a, koji ga je ne jednom spasio od bankrota, serijal o Jamesu Bondu za zadnja dva uspešna filma "Casino Royale" i "Zrno utjehe" iznajmljen "Sony Picturesu" koji je "pokupio kajmak".
Zahvaljujući hitovima poput "Plavuše s Harvarda", MGM je još pre pet godina prodat za pet milijardi dolara, ali danas je u suši uspešnih filmova studio u minusu od 3,7 miliona dolara iz kojeg teško može da se izvuče.
MGM čak ima ugovornu opciju za koprodukciju "Hobita" sa "New Line Cinema" (Vornerovom kompanijom – ali pod uslovom da nađe novac kojim bi u tom projektu učestvovao.
Takve opcije i prava, poput prava na nove nastavke pustolovina tajnog agenta 007, dovoljno su atraktivni da se na prodaji, bilo za ceo MGM ili njegove pojedine delove (arhivu filmova, u kojoj su i filmovi produkcija United Artists i Orion Pictures), prava na nastavke uspešnih franšiza, postigne dobra cena.
Očekuje se da će glavni ponuđači u utrci za nekadašnjeg člana "velike petorke" Holivuda (uz WB, 20th Century Fox, Paramount i RKO; još "tri mala" bili su Universal, Columbia i UA) biti dva konkurenta – "Warner Bros" i "20th Century Fox".
