• Marketing
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Kontakt
|
Уторак, 26. мај 2026.
  • Uloguj se
Vesti Online
  • Naslovna
  • Info
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Krah nemačkog giganta: Projekti od 500 miliona evra stoje prazni, zgrade već propadaju

    Krah nemačkog giganta: Projekti od 500 miliona evra stoje prazni, zgrade već propadaju

    Voz iskočio iz šina u Hamburgu: Nemačka luka paralizovana

    Voz iskočio iz šina u Hamburgu: Nemačka luka paralizovana

    Berlin na udaru: Visoki porezi teraju najuspešnije Nemce iz zemlje

    Berlin na udaru: Visoki porezi teraju najuspešnije Nemce iz zemlje

    Austrijanac osudjen u Tajlandu: 1.673 godine zatvora zbog seksualnog zlostavljanja ćerke!

    Austrijanac osudjen u Tajlandu: 1.673 godine zatvora zbog seksualnog zlostavljanja ćerke!

    Isticanje hlora u austrijskom hotelu: Povređeno 12 osoba, među njima i deca

    Isticanje hlora u austrijskom hotelu: Povređeno 12 osoba, među njima i deca

    Francuska pod udarom toplotnog talasa: 7 žrtava ekstremnih temperatura

    Francuska pod udarom toplotnog talasa: 7 žrtava ekstremnih temperatura

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Veliko interesovanje za Srbiju na sajmu turizma u Šangaju

    Veliko interesovanje za Srbiju na sajmu turizma u Šangaju

    Arhiv javnih skupova (AJS) i Marka Žvaka: Isti ljudi zarađuju od prenošenja protesta i brojanja učesnika

    Arhiv javnih skupova (AJS) i Marka Žvaka: Isti ljudi zarađuju od prenošenja protesta i brojanja učesnika

    Predsednik Srbije obilazi EXPO: Surčin postaje centar svetske izložbe

    EXPO 2027 okuplja svet: Kambodža među 137 potvrđenih učesnika

    Predsednik Srbije pregovara sa Xiaomi: Srbija kao novi potencijalni centar auto-industrije

    Predsednik pregovara sa Xiaomi: Srbija kao novi potencijalni centar auto-industrije

    Horor u Belgiji: Školski kombi sa decom uleteo pod voz, četvoro mrtvih

    Horor u Belgiji: Školski kombi sa decom uleteo pod voz, četvoro mrtvih

    Predsednik Srbije u Pekingu poslao jasnu poruku: Borim se za investicije i građane

    Predsednik Srbije u Pekingu poslao jasnu poruku: Borim se za investicije i građane

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Atomska Banja Gornja Trepča – srpski biser zdravlja o kome je pisao i Gardian

    Atomska Banja Gornja Trepča – srpski biser zdravlja o kome je pisao i Gardian

    Subotica sprema veliki sportski dan: Trke, basket i zabava pred polumaraton

    Subotica sprema veliki sportski dan: Trke, basket i zabava pred polumaraton

    Srbija pamti: 64. dan bombardovanja 1999. godine – Bitka na Paštriku

    Srbija pamti: 64. dan bombardovanja 1999. godine – Bitka na Paštriku

    Reka ljudi od dva kilometara ispred hrama na Vračaru

    Reka ljudi od dva kilometara ispred hrama na Vračaru

    Besplatno krstarenje Savom: Evo kako da obezbedite mesto na brodu

    Besplatno krstarenje Savom: Evo kako da obezbedite mesto na brodu

    Jevremovac ponovo postaje vinska oaza: Wine Garden okuplja ljubitelje dobrog ukusa

    Jevremovac ponovo postaje vinska oaza: Wine Garden okuplja ljubitelje dobrog ukusa

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    Bez gaze i krema: Brazilci leče teške opekotine ribljom kožom

    Bez gaze i krema: Brazilci leče teške opekotine ribljom kožom

    Koji su psi opasni? Istina o pitbullu i drugim rasama

    Koji su psi opasni? Istina o pitbullu i drugim rasama

    Žvake protiv „Ozempik daha“: Trikovi za mršavljenje, a kosti na udaru

    Žvake protiv „Ozempik daha“: Trikovi za mršavljenje, a kosti na udaru

    Zvezdočka, prva klonirana krava, otelila zdravo tele

    Zvezdočka, prva klonirana krava, otelila zdravo tele

    AI „krade“ otiske prstiju, ali i ruši stare istine o identitetu

    AI „krade“ otiske prstiju, ali i ruši stare istine o identitetu

    Vukovi u panici: Ovce dobile bodljikav oklop koji tera zveri

    Vukovi u panici: Ovce dobile bodljikav oklop koji tera zveri

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
  • Naslovna
  • Info
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Krah nemačkog giganta: Projekti od 500 miliona evra stoje prazni, zgrade već propadaju

    Krah nemačkog giganta: Projekti od 500 miliona evra stoje prazni, zgrade već propadaju

    Voz iskočio iz šina u Hamburgu: Nemačka luka paralizovana

    Voz iskočio iz šina u Hamburgu: Nemačka luka paralizovana

    Berlin na udaru: Visoki porezi teraju najuspešnije Nemce iz zemlje

    Berlin na udaru: Visoki porezi teraju najuspešnije Nemce iz zemlje

    Austrijanac osudjen u Tajlandu: 1.673 godine zatvora zbog seksualnog zlostavljanja ćerke!

    Austrijanac osudjen u Tajlandu: 1.673 godine zatvora zbog seksualnog zlostavljanja ćerke!

    Isticanje hlora u austrijskom hotelu: Povređeno 12 osoba, među njima i deca

    Isticanje hlora u austrijskom hotelu: Povređeno 12 osoba, među njima i deca

    Francuska pod udarom toplotnog talasa: 7 žrtava ekstremnih temperatura

    Francuska pod udarom toplotnog talasa: 7 žrtava ekstremnih temperatura

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Veliko interesovanje za Srbiju na sajmu turizma u Šangaju

    Veliko interesovanje za Srbiju na sajmu turizma u Šangaju

    Arhiv javnih skupova (AJS) i Marka Žvaka: Isti ljudi zarađuju od prenošenja protesta i brojanja učesnika

    Arhiv javnih skupova (AJS) i Marka Žvaka: Isti ljudi zarađuju od prenošenja protesta i brojanja učesnika

    Predsednik Srbije obilazi EXPO: Surčin postaje centar svetske izložbe

    EXPO 2027 okuplja svet: Kambodža među 137 potvrđenih učesnika

    Predsednik Srbije pregovara sa Xiaomi: Srbija kao novi potencijalni centar auto-industrije

    Predsednik pregovara sa Xiaomi: Srbija kao novi potencijalni centar auto-industrije

    Horor u Belgiji: Školski kombi sa decom uleteo pod voz, četvoro mrtvih

    Horor u Belgiji: Školski kombi sa decom uleteo pod voz, četvoro mrtvih

    Predsednik Srbije u Pekingu poslao jasnu poruku: Borim se za investicije i građane

    Predsednik Srbije u Pekingu poslao jasnu poruku: Borim se za investicije i građane

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Atomska Banja Gornja Trepča – srpski biser zdravlja o kome je pisao i Gardian

    Atomska Banja Gornja Trepča – srpski biser zdravlja o kome je pisao i Gardian

    Subotica sprema veliki sportski dan: Trke, basket i zabava pred polumaraton

    Subotica sprema veliki sportski dan: Trke, basket i zabava pred polumaraton

    Srbija pamti: 64. dan bombardovanja 1999. godine – Bitka na Paštriku

    Srbija pamti: 64. dan bombardovanja 1999. godine – Bitka na Paštriku

    Reka ljudi od dva kilometara ispred hrama na Vračaru

    Reka ljudi od dva kilometara ispred hrama na Vračaru

    Besplatno krstarenje Savom: Evo kako da obezbedite mesto na brodu

    Besplatno krstarenje Savom: Evo kako da obezbedite mesto na brodu

    Jevremovac ponovo postaje vinska oaza: Wine Garden okuplja ljubitelje dobrog ukusa

    Jevremovac ponovo postaje vinska oaza: Wine Garden okuplja ljubitelje dobrog ukusa

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    Bez gaze i krema: Brazilci leče teške opekotine ribljom kožom

    Bez gaze i krema: Brazilci leče teške opekotine ribljom kožom

    Koji su psi opasni? Istina o pitbullu i drugim rasama

    Koji su psi opasni? Istina o pitbullu i drugim rasama

    Žvake protiv „Ozempik daha“: Trikovi za mršavljenje, a kosti na udaru

    Žvake protiv „Ozempik daha“: Trikovi za mršavljenje, a kosti na udaru

    Zvezdočka, prva klonirana krava, otelila zdravo tele

    Zvezdočka, prva klonirana krava, otelila zdravo tele

    AI „krade“ otiske prstiju, ali i ruši stare istine o identitetu

    AI „krade“ otiske prstiju, ali i ruši stare istine o identitetu

    Vukovi u panici: Ovce dobile bodljikav oklop koji tera zveri

    Vukovi u panici: Ovce dobile bodljikav oklop koji tera zveri

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
|
  • Naslovna
  • Info
  • Dijaspora
  • Vesti
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
  • Magazin
  • Kolumna
Naslovna Vesti Društvo

Puvro: Srbi sa KiM duh otpora starih evropskih naroda geopolitičkom valjku

Redakcija Redakcija
26.04.2025
Društvo
Vreme čitanja: 6 min čitanja
A A
0
Puvro: Srbi sa KiM duh otpora starih evropskih naroda geopolitičkom valjku
102
DELJENO
538
PREGLEDA
Podeli na Facebook-uPodeli na Twitter-u

Doktor slavistike sa Sorbone i geopolitičar iz Pariza Ana Puvro ocenjuje u intervjuu za „Vesti“ da Srbi sa Kosova i Metohije predstavljaju „duh otpora starih evropskih naroda naspram geopolitičkog valjka“, a da je njihov trenutni položaj odraz ogromnog neuspeha Zapada.

Kako vidite trenutnu situaciju srpske zajednice na Kosovu?

– Više od tri decenije nakon završetka Hladnog rata, nestabilna situacija, kako u pogledu bezbednosti, tako i ekonomski, u kojoj se nalazi oko 125.000 Srba na Kosovu, raspoređenih u enklavama, predstavlja ogroman neuspeh zapadnog projekta na Balkanu. Obećanja o stabilnosti, bezbednosti i prosperitetu koja su NATO i EU davali 1990-ih, kako bi opravdali raspad Jugoslavije i prekrajanje regiona, nisu ispunjena. Srbi sa Kosova predstavljaju duh otpora starih evropskih naroda naspram globalističkog valjka čiji je cilj da izbriše sve razlike među narodima i stvori „novog čoveka“ – po mogućstvu ateistu, bez sećanja i pokornog jednoj pogubnoj ideologiji, kao što su to pokušavali i nosioci drugih totalitarnih ideologija u 20. veku. U toj viziji, narodi koji odbijaju pokornost sistematski se eliminišu ili srozavaju u bedu i tišinu. To se desilo Srbima sa Kosova, koji jedva preživljavaju u enklavama zahvaljujući poljoprivredi za sopstvene potrebe i zaposlenju u javnom sektoru na severu Kosova, dok je njihova istorijska i verska baština u regionu tragično ugrožena i na ivici nestanka.

Šta je po Vama najbolje rešenje za srpsku zajednicu na KiM?

– Prvo, vlada Srbije, uprkos brojnim teškoćama i pritiscima sa svih strana, mora da se fokusira na budućnost srpske omladine i da značajno ulaže u obrazovanje na svim nivoima – osnovnom, srednjem i visokom. Samo kvalitetnim obrazovanjem Srbi sa Kosova će moći da opstanu, da se oporave, napreduju i očuvaju kolektivno pamćenje svog naroda. Takođe je važno voditi politiku koja podržava porodicu i majke. Obrazovanje mora ponovo postati prioritet.

Drugo, moj kolega Aleksis Trud, stručnjak za Balkan, i ja pokušavamo da oživimo slovensko jedinstvo u Evropi. Pokušaje ujedinjenja Slovena su sabotirali zapadni ideolozi kojima to nikako ne odgovara jer bi to dovelo u pitanje evroatlantski i globalistički projekat ideološkog i vojnog potčinjavanja evroazijskog kontinenta.

Očuvanjem svoje srpske kulture, ali i pripadnosti velikoj slovenskoj zajednici od 300 miliona ljudi (što je najbrojniji evropski narod), Srbi mogu dobiti novu perspektivu. Uprkos verskim razlikama koje su veštački produbljivane radi podele među Slovenima, treba bez odlaganja razvijati interslavizam – intenzivnu saradnju među slovenskim zemljama. Mlade Srbe sa Kosova treba podržati stipendijama kako bi mogli da se školuju širom slovenske zajednice u 13 zemalja.

Pre 26 godina, NATO je napao tadašnju Jugoslaviju zbog, kako su rekli, ugroženosti albanskog stanovništva. Šta se u međuvremenu promenilo?

– Od NATO kampanje bombardovanja Jugoslavije 1999. godine, evroatlantski akteri neumorno sprovode svoj projekat širenja ka Istoku preko ostatka evropskog kontinenta. To smo ponovo videli u martu 2025. godine, kada je potpisan sporazum o vojnoj saradnji između Kosova, Albanije i Hrvatske, u cilju budućeg ulaska Kosova u NATO. Kosovske vlasti deluju tiho, ali odlučno, i jednog dana će Srbija biti suočena sa svršenim činom.

Proširenje NATO-a na Istok vođeno je težnjom Sjedinjenih Američkih Država da spreče bilo kakvo jedinstvo između Zapadne Evrope i Rusije, s ciljem očuvanja američke hegemonije. Sve što se događa od 1990-ih oslikava trijumf preporuka američkog stratega poljskog porekla Zbignjeva Bžežinskog (1928–2017), koji je tvrdio da ako Evroazija postane ujedinjena i dinamična, a Rusija se poveže sa zemljama juga ili Istoka, američka dominacija će biti ozbiljno ugrožena. U toj igri, sudbina naroda – Albanaca, Srba, Ukrajinaca i drugih – svedena je na ulogu pijuna na velikoj geopolitičkoj tabli.

Iz Evropske unije poručuju da je najbolje rešenje i za Kosovo i za Srbiju da pristupe ovoj Uniji?

– Pristupanje Kosova i Srbije EU predstavlja fatamorganu koju evroatlantski krugovi nude kao rešenje svih problema. Ogromne finansijske prednosti koje donosi status kandidata za članstvo u EU predstavljaju mamac za političare koji se privlače u zamku koju je postala EU. Ući u EU danas znači pristati na Agende 2030 NATO-a, EU i UN – svi ti planovi su povezani i oslanjaju se na iste stare lažne priče o stabilnosti i prosperitetu, kako bi se nametnula globalistička kontrola.

U stvarnosti, ulazak u EU znači odricanje od nacionalnog suvereniteta. To znači prihvatanje masovne migracije (još 50 miliona migranata planiranih u Evropu, prema planu evrokrate Žan-Kloda Junkera). To znači prihvatanje digitalne diktature, uključujući uvođenje digitalnog evra u oktobru 2025. godine radi nadzora nad bankovnim računima građana. To podrazumeva buduća ograničenja kretanja (tzv. „15-minutni gradovi“ po kineskom modelu) i karantine navodno zbog zaštite planete. Znači prihvatanje prinudne vakcinacije pod izgovorom pandemija. Znači kraj slobodnim izborima zbog tzv. „novog evropskog demokratskog štita“, čiju smo jezivu efikasnost već videli na izborima u Rumuniji. Znači uništenje evropske poljoprivrede nelojalnom konkurencijom iz trgovinskih sporazuma koje sklapa Evropska komisija. I na kraju, to je agenda koja vodi ka uništenju tradicionalnih vrednosti i porodice. To nije svetla budućnost ni za Srbiju, ni za Evropu. Takođe, to znači prihvatanje mogućnosti ratovanja protiv Rusije na Istočnom frontu, jer članstvo u EU uključuje i obaveze slične članu 5 NATO-a.

Da li EU i SAD imaju rešenje za kosovsko pitanje?

– Kosovo, kao i Bosna i Hercegovina, jesu veštačke tvorevine nastale u glavama evroatlantskih ideologa, bez iskrenog uvažavanja lokalnih naroda. Te zapadne ideološke konstrukcije predstavljaju utopije koje negiraju realnost na terenu. Pokazale su se kao katastrofalne za zapadne zemlje, posebno članice EU, dok su koristile tokom tri decenije samo šačici multinacionalnih korporacija, lobija, mutnih biznismena i korumpiranih političara. Kako ističe balkanski stručnjak Nikola Mirković, to nisu istinske, održive države – što potvrđuje iseljavanje stanovništva i stalne težnje ka promeni granica – bilo od strane Srba sa Kosova, Srba iz Republike Srpske, Hrvata u BiH, pa čak i prikrivene ambicije za pripajanje Kosova Albaniji. Ove „zombi-države“ su postale centri za kriminalne mreže, kao i za međunarodni džihad.

Može li EU ili NATO da razreše katastrofalnu situaciju na KiM?

– Niti NATO niti EU mogu rešiti katastrofalnu situaciju na Kosovu – jer su je upravo oni stvorili. Srbi su prepušteni sami sebi. Moraju pronaći novu viziju, prevazići verske razlike i povezati se sa ostalim slovenskim narodima Evrope kako bi izašli iz izolacije. Pobednička kampanja Donalda Trampa otvorila je prozor prilike da se izađe iz ove stagnacije i promeni nepravdena i katastrofalna situacija koju balkanski narodi trpe jer su često bili iskorišćeni i potom ostavljeni na cedilu od strane zapadnih ratnohuškačkih ideologa. Potrebno je iskoristiti ovu priliku za predah i razmišljanje.

Očekujete li da Tramp može rešiti pitanje Ukrajine, ali i drugih sukoba u svetu?

– Nakon razaranja Jugoslavije, SAD su pojačale podršku Ukrajini i baltičkim državama isključivo radi suprotstavljanja Rusiji. „Bez Ukrajine“, pisao je Bžežinski, „Rusija prestaje da bude imperija; sa pokorenom Ukrajinom, Rusija automatski postaje imperija.“ Donald Tramp očigledno želi da se distancira od ove strategije stalne konfrontacije između Zapada i Rusije.

Strategija „obojenih revolucija“, koja je uspela u mnogim državama, upravo je doživela neuspeh u Gruziji. Demontaža USAID-a od strane Trampa i kraj ogromnog finansiranja bezbrojnih NVO-a koje su sprovodile globalistički plan u Evropi, označavaju kraj 30-godišnjeg projekta dominacije preko posredničkih aktera – i to ne samo u Evropi. Tramp je shvatio da vodeći ratove širom sveta radi hegemonije, SAD zapravo uništavaju same sebe i približavaju se ozbiljnoj krizi. Ipak, oni koji žele rat sa Rusijom, njeno uništenje i konačno cepanje, ne žele da se povinuju Trampovom pozivu na mir. Svim silama pokušavaju da izazovu novi sukob. To se vidi kroz novi evropski plan Rearm 2030 (preimenovan u Readiness 2030), objavljen u martu 2025, kojim EU želi da preuzme nadležnost nad odbranom i planira ulaganja od 800 milijardi evra u vojnu industriju – sa ciljem da pripremi države članice za rat sa Rusijom, čak i po cenu nuklearnog sukoba. Ako evroatlantski akteri ne uspeju odmah da započnu rat sa Rusijom, sačekaće kraj Trampovog mandata da ponovo aktiviraju strategiju.

U jednom od svojih naučnih radova izrazili ste zabrinutost za slovenske narode u 21. veku. Na osnovu čega to tvrdite?

– Od početka 20. veka, vidljivo je da su Sloveni širom Evroazije bili žrtve masovnog stradanja. Više od 40 miliona Slovena nestalo je u jednom veku. Zato je neophodno probuditi svest i zaustaviti ovaj proces. Nakon nacističke politike istrebljenja Slovena, kao i strašnih posledica Staljinove politike, krvavi ratovi u Jugoslaviji 1990-ih odneli su najmanje 130.000 slovenskih života – naročito u ratu u Bosni i Hercegovini (1992–1995). Rat u Ukrajini nastavlja ovu decimaciju. Rat u Donbasu (2014–2022) odneo je više od 14.000 života. Od početka velikog rata u Ukrajini (24. februara 2022), broj poginulih boraca meri se hiljadama svake nedelje. Prema nekim izvorima, poput pukovnika Daglasa Mekgregora, bivšeg Trampovog savetnika, gubici ukrajinske vojske procenjuju se na 1,1 do 1,2 miliona ljudi. Ovaj rat među Slovenima u srcu Evrope karakteriše se ekstremno visokom stopom smrtnosti boraca – navodno 60 puta većom nego u Vijetnamskom ratu za američke vojnike. U slučaju izbijanja novog svetskog rata zbog eskalacije između NATO-a i Rusije, slovenski narodi bi nedvosmisleno bili uništeni – ili kroz krvave bratoubilačke sukobe u srcu Evrope, ili čak upotrebom nuklearnog oružja na bojištu. To bi verovatno bio poslednji čin njihove decimacije, započete u 20. veku, a verovatno bi zahvatio i ostale evropske narode, dovodeći do masovnog depopulacijskog efekta na kontinentu. Zato je neophodno težiti miru u Ukrajini, posebno u ovoj 2025. godini, u kojoj se proslava Uskrsa poklapa za zapadne i istočne hrišćane – zahvaljujući usklađivanju julijanskog i gregorijanskog kalendara.

Napomena o autorskim pravima:

Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.

Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
Predhodna vest

Putin: Oslobađanje Kurske oblasti omogućava delovanje na drugim delovima fronta

Sledeća vest

Kovčeg sa papinim telom stigao u baziliku St. Marija Mađore, sledi privatna ceremonija

Slični Vesti

Agencija za bezbednost saobraćaja organizuje kampanju širom Srbije za vozače i motocikliste
Društvo

Agencija za bezbednost saobraćaja organizuje kampanju širom Srbije za vozače i motocikliste

25.05.2026
550
Čačak: Tradicija maturskog plesa i dalje okuplja stotine maturanata
Aktuelno

Čačak: Tradicija maturskog plesa i dalje okuplja stotine maturanata

25.05.2026
578
Privedeno šest mladića iz Crne Gore zbog srpske zastave kod manastira Svetih Arhanđela
Aktuelno

Privedeno šest mladića iz Crne Gore zbog srpske zastave kod manastira Svetih Arhanđela

24.05.2026
862
Sledeća vest
Kovčeg sa papinim telom stigao u baziliku St. Marija Mađore, sledi privatna ceremonija

Kovčeg sa papinim telom stigao u baziliku St. Marija Mađore, sledi privatna ceremonija

Evo na koga ide Đoković u Madridu ako savlada Italijana

Evo na koga ide Đoković u Madridu ako savlada Italijana

Vatikan: Papa Franja sahranjen u bazilici Santa Marija Mađore

Vatikan: Papa Franja sahranjen u bazilici Santa Marija Mađore

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pratite nas

  • 1.5k Followers

Preporučujemo

Ambasada SAD u Prištini: Kina je stala na stranu Rusije

Ambasada SAD u Prištini: Kina je stala na stranu Rusije

2 године pre
537

Danas: Promene u rukovodstvu DS

16 година pre
537
Austrija: Mladić ubio bivšu devojku, njenu porodicu i novog dečka, pa se predao policiji

Austrija: Mladić ubio bivšu devojku, njenu porodicu i novog dečka, pa se predao policiji

7 година pre
538

Švedski neonacisti naručili tablu iz Aušvica

16 година pre
537

Instagram

  • „Mislila sam da ću umreti. Danas, posle svega, niko mi nije rekao ni jedno obično – izvini.“ Ovim rečima tridesetogodišnja Austrijanka prvi put je javno progovorila o medicinskoj grešci koja joj je trajno promenila život, nakon što joj je u Univerzitetskoj klinici „Kepler“ u Lincu uklonjena zdrava materica zbog pogrešne dijagnoze agresivnog raka. Kako prenosi austrijski ,,Krone“, tragedija je počela kontaminiranim uzorkom tkiva, koji je doveo do pogrešne procene lekara i hitne operacije iz koje više nije bilo povratka.

U intervjuu pod naslovom „Keine Entschuldigung“ („Nema izvinjenja“), žena je opisala mesece straha, panike i psihološkog sloma kroz koje je prolazila nakon što joj je saopšteno da boluje od opasnog oblika karcinoma. „Imala sam napade panike, nisam mogla da spavam, mislila sam samo na smrt“, ispričala je ona, navodeći da je sve išlo velikom brzinom i da gotovo nije imala vremena da zatraži drugo mišljenje. Operacija je obavljena hitno tokom leta 2025. godine, a tek kasnije je utvrđeno da je uzorak tkiva bio kontaminiran i da žena zapravo nije imala rak.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Dok se ispred filijala biroa za zapošljavanje širom Nemačke formiraju redovi nezaposlenih, nemačka industrija prolazi kroz jednu od najtežih kriza poslednjih decenija. Prema podacima portala „Deutschlandkurier“, u poslednjih nekoliko godina nestalo je više od 340.000 radnih mesta u ključnim granama privrede. Najteže su pogođene automobilska, tekstilna i metaloprerađivačka industrija, nekadašnji stubovi nemačkog ekonomskog uspeha. Umesto novih zapošljavanja, sve više kompanija zatvara pogone, smanjuje proizvodnju i otpušta hiljade radnika.

Prema analizi konsultantske kuće „EY“, samo tokom 2025. godine nemačka industrija izgubila je oko 124.100 radnih mesta, gotovo dvostruko više nego godinu ranije. Od 2019. godine broj zaposlenih u industriji smanjen je za više od 266.000, dok pojedine procene govore i o preko pola miliona izgubljenih poslova.

Posebno je pogođena automobilska industrija, simbol nemačke ekonomske moći. Samo prošle godine ugašeno je oko 50.000 radnih mesta, dok je od 2019. nestalo više od 111.000 poslova – praktično svaki sedmi u tom sektoru. Ozbiljan pad beleže i tekstilna i metalna industrija, koje se suočavaju sa padom proizvodnje, skupom energijom i sve jačom konkurencijom iz Azije.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • U utorak ujutro, 26. maja 2026. godine, u belgijskom gradiću Buggenhout dogodila se stravična nesreća na železničkom prelazu Vierhuizen. Školski minibus, koji je prevozio decu sa posebnim potrebama, sudario se sa putničkim vozom. Poginulo je četvoro ljudi – dvoje tinejdžera, vozač i pratilac – dok su još dve osobe teško povređene. Svi putnici u vozu ostali su nepovređeni. Istraga je u toku, a prema prvim informacijama, rampe su bile spuštene i crvena svetla uključena u trenutku sudara.

Mali beli kombi škole Richtpunt Campus Buggenhout, namenjen deci sa posebnim potrebama, krenuo je iz pravca Kerkhofstraat, skrenuo levo preko šina i uprkos spuštenim rampama ušao pravo u putanju regionalnog voza koji se približavao stanici. Udar je bio toliko silovit da je vozilo prevrnuto i potpuno smrskano, dok su delovi bili razbacani po okolini. Kamere Infrabela snimile su čitav događaj, ali odgovor na ključno pitanje, zašto je minibus ušao na zatvoreni prelaz – još nije poznat.

U kombiju se nalazilo sedmoro učenika, vozač i pratilac. Za roditelje i nastavnike u Buggenhoutu ovo je nezamisliv šok. Grad je zavijen u crno, škola pruža psihološku pomoć porodicama, a lokalne vlasti i belgijski ministar saobraćaja izrazili su duboku zabrinutost. „Ovo je drama za celu Belgiju“, poručili su iz nadležnih službi.

Na žalost, nesreće se dešavaju često i svuda.
  • Jedna od najvećih hrišćanskih svetinja, Časni pojas Presvete Bogorodice, koji je od Spasovdana izložen vernicima na poklonjenje i molitvu u Hram Svetog Save, danima okuplja desetine hiljada vernika koji u miru i molitvi čekaju da pristupe ovoj velikoj svetinji. Red vernika koji se neprekidno formira na Vračaru danas je bio duži od kilometar i po, dok je u Beograd stiglo više od stotinu autobusa sa vernicima iz cele Srbije, Republike Srpske, Crne Gore i drugih krajeva regiona.

Svakodnevno se beleže nepregledne kolone naroda koji dolazi da se poklone Časnom pojasu Presvete Bogorodice, a veliki broj vernika i dalje pristiže u prestonicu kako bi se pomolio pred jednom od najvećih svetinja pravoslavnog sveta. Svaki vernik koji pristupi svetinji dobija trakicu osveštanu na Časnom pojasu Presvete Bogorodice, kao blagoslov i molitveno sećanje na ovaj veliki duhovni događaj.

Svakog jutra do 29. maja služi se jutrenje, a zatim Sveta liturgija od 8 časova, dok se svake večeri od 18 časova služi Akatist Presvetoj Bogorodici uz neprestano molitveno sabranje vernog naroda.

Hram Svetog Save ostaće otvoren sve dok bude bilo vernika koji čekaju da se poklone svetinji. Ovo je istorijski događaj za Srpsku pravoslavnu crkvu i srpski narod, donoseći svedočanstva vere, molitve i duhovnog jedinstva naroda okupljenog oko Presvete Bogorodice.

Mnogi vernici svedoče da satima strpljivo čekaju u redu, bez žaljenja i umora, jer smatraju da je dolazak pred Časni pojas veliki blagoslov, jedinstvena prilika, posebno ženama da celivaju pojas Presvete Bogorodice jer se pojas čuva na Svetoj Gori. U kolonama se mogu videti porodice sa decom, monaštvo, stariji ljudi, ali i veliki broj mladih koji dolaze da se pomole za zdravlje, mir i spasenje svojih najbližih.

Posebnu atmosferu na Vračaru stvaraju neprestana molitva, zvuci crkvenih pesama i tišina u kojoj hiljade ljudi dostojanstveno čekaju svoj trenutak pred svetinjom. Mnogi vernici dolaze sa ikonama i krstićima u rukama, i u redovima provode i po nekoliko sati kako bi celivali Časni pojas Presvete Bogorodice.
  • Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da blokaderski pokret, iako nema jasnu političku platformu, predstavlja ozbiljnu pretnju po stabilnost zemlje zbog obimne finansijske, obaveštajne i logističke podrške iz inostranstva. Prema njenim rečima, ta podrška traje duže od godinu dana, a protestanti direktno dobijaju instrukcije iz inostranstva o načinu organizacije protesta, uključujući formiranje kolona i taktiku delovanja. Brnabić je naglasila da blokaderi često borave u Briselu i Strazburu, što, kako je ocenila, pokazuje da njihove aktivnosti nisu samostalne.

Ona je okupljanje na Slaviji ocenila kao još jednu potvrdu da pokret poziva na podele, nasilje i mržnju, ne samo prema pristalicama SNS-a već i prema svima koji se ne slažu sa njihovim stavovima. Brnabić je upozorila da je formiranje blokaderskog pokreta jedna od najopasnijih stvari koje su se dogodile Srbiji u poslednje vreme.

„Ukoliko se blokaderi dokopaju vlasti, izbora više nećemo imati“, rekla je predsednica parlamenta.

Brnabić je izrazila očekivanje da će na skupu biti predstavljena politička vizija, ali je, kako kaže, umesto toga ponovo viđena ekstremna retorika. Ona smatra da su blokaderi postali još radikalniji i da otvoreno mrze sve koji ih ne slede slepo. Istakla je da takav pristup duboko ugrožava društvenu koheziju i normalan život građana.

Predsednica Skupštine zahvalila je pripadnicima MUP-a na profesionalizmu i uzdržanosti tokom protesta, navodeći da su uz minimalnu upotrebu sile uspeli da vrate Beograd u normalne tokove uprkos, kako je rekla, „blokaderskom teroru i nasilju“.
  • Novi Yugo ponovo je u fokusu evropske automobilske javnosti nakon što su nemački i austrijski mediji objavili nove detalje o projektu koji bi mogao da vrati ovaj istorijski brend na tržište. Aleksandar Bjelić, srpski preduzetnik iz Nemačke i vlasnik prava na ime Yugo, predstavio je u Beogradu plan razvoja modela koncipiranog kao hibrid sa izuzetno niskom potrošnjom i početnom cenom ispod 12.000 evra.

Pojedinosti su iznete na konferenciji SEE Automotive u Beogradu, gde je potvrđeno da projekat cilja proizvodnju pristupačnog automobila za široko tržište. Prema pisanju nemačkog portala „Welt.de”, novi Yugo ima potencijal da postane jedan od najjeftinijih novih automobila u Evropi. Bjelićev koncept baziran je na ekonomičnoj i funkcionalnoj mobilnosti, uz naglasak na niske troškove vožnje i jednostavnu upotrebu.

Tehnička struktura predviđa hibridni sistem sa tehnologijom produženog dometa, motor sa unutrašnjim sagorevanjem ne pokreće vozilo direktno, već služi isključivo za proizvodnju električne energije. Sistem eliminiše potrebu za klasičnim punjenjem preko kabla, dok pogonski sklop podržava više vrsta goriva. Prve procene pokazuju da bi prosečna potrošnja mogla da iznosi svega 2,2 litra na 100 kilometara.

Vizuelni identitet ostaje dosledan ranije prikazanoj studiji iz Minhena, čiji je autor dizajner iz Zrenjanina Darko Marčeta. U pitanju je kompaktni hečbek sa troja vrata i sportskim linijama koje evociraju uspomenu na nekadašnji „Jugić” u modernoj interpretaciji. Potpuno funkcionalni prototip biće premijerno prikazan tokom manifestacije EXPO 2027 u Beogradu. Zapadni mediji navode da projekat ozbiljno računa i na srpsku dijasporu širom Evrope, oslanjajući se na nostalgiju prema nekadašnjem automobilskom simbolu.
  • Više od hiljadu radnika JKP ,,Gradska čistoća” Beograd izašlo je na teren posle jučerašnjeg protesta kako bi uklonili rasuto smeće, očistili ulice i sanirali štetu nastalu paljenjem i uništavanjem kontejnera, reciklažnih setova i drugih delova komunalne opreme u centru prestonice.

Kako je saopštilo ovo javno komunalno preduzeće, tokom nereda je oštećeno 23 ,,džambo” kontejnera zapremine 3,2 kubna metra, 47 kontejnera zapremine 1,1 kubni metar, 15 reciklažnih setova i 26 betonskih đubrijera. U ovaj broj, kako navode, nisu uračunati brojni kontejneri išarani sprejevima na više lokacija u gradu.

Najveća šteta zabeležena je na teritoriji centralnih beogradskih opština – Vračara, Savskog venca i Starog grada. Iz ,,Gradske čistoće” posebno upozoravaju da paljenje kontejnera nije samo uništavanje javne imovine, već i opasnost po zdravlje građana, prolaznika i stanara, kao i rizik od širenja požara na okolna vozila i objekte.

U saopštenju se ističe da su komunalni radnici tokom noći i ranih jutarnjih sati uložili velike napore kako bi se ulice što pre vratile u funkcionalno stanje. Preduzeće naglašava da se na ovaj način dodatno opterećuje rad ljudi koji svakodnevno obavljaju težak i odgovoran posao održavanja higijene u glavnom gradu.

JKP “Gradska čistoća” Beograd zatražilo je od nadležnih institucija da hitno identifikuju i sankcionišu počinioce, ocenjujući da uništavanje komunalne opreme predstavlja nedopustiv napad na grad, građane i javnu imovinu.
  • U srpskoj dijaspori u Čikagu sve više mladih ljudi ulaže trud da sačuva našu tradiciju, pesmu i kulturni identitet daleko od otadžbine. Jedno od imena koje se poslednjih meseci posebno izdvaja jeste Andrijana Ilić, osnivač i umetnička direktorka pevačkog ansambla “Zlatni vez”, jedinstvene etno grupe koja kroz tradicionalnu muziku spaja korene, emociju i zajedništvo srpskog naroda u Americi.

Ansambl “Zlatni vez” nastao je u okviru srpske zajednice u Čikagu i za kratko vreme postao prepoznatljiv po negovanju tradicionalnih pesama sa prostora Srbije, Kosova i Metohije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, i Makedonije. Njihovi nastupi, ali i humanitarni rad, privuklu su veliku pažnju publike u dijaspori.

Za naš portal razgovaramo sa Andrijanom Ilić o ljubavi prema etno muzici, očuvanju tradicije među mladima u dijaspori, nastanku “Zlatnog veza”, ali i planovima za budućnost.

Opširnije na našem portalu vesti - online.com

#srbiucikagu #srbi #dijaspora
  • Saša Riess, jedan od najiskusnijih stručnjaka za negu i ponašanje pasa u regionu, čovek sa više od 30 godina međunarodnog iskustva, osnivač prve akademije za groomere u ovom delu Evrope i autor koncepta „Pure Love & Harmony“ u razgovoru za naš list otkriva zašto pravi odnos sa psom počinje mnogo dublje od češlja i šampona.

Kroz karijeru koja je obuhvatila rad sa vrhunskim izložbenim psima širom Evrope i sveta, pa sve do edukacije vlasnika porodičnih ljubimaca, Riess je postao sinonim za holistički pristup koji spaja negu, ishranu i komunikaciju. Njegov sajt [www.sashariess.rs) postao je referentna tačka za sve koji žele da razumeju svoje pse na dubljem nivou.

Opširnije na našem portalu vesti - online.com 

#vesti #sashariess #sashariessacademy #doglovers

Teme

ABA liga ALJBIN KURTI Australija COVID-19 CRVENA ZVEZDA EU Evroliga FK Crvena zvezda FK Partizan Fudbal Fudbalska reprezentacija Srbije HUMANITARNA AKCIJA Humanitarni most Humanost IVICA DAČIĆ KK Crvena zvezda KK Partizan KORONAVIRUS KORONAVIRUS U SRBIJI KOSOVO KOSOVO I METOHIJA Košarka LIGA ŠAMPIONA NAŠI U SVETU NBA NBA liga NEMAČKA Nikola Jokić Pomoć dijaspore PRIŠTINA Serija A Sport SRBI U AUSTRALIJI Srbi u dijaspori SRBI U NEMAČKOJ Superliga Srbije VESTI ZANIMLJIVOSTI Александар Вучић Београд Европска унија Русија САД Србија дијаспора

Pretraga

Nema rezultata
Vidi sve rezultate

🔥 Vruće vesti

Voz iskočio iz šina u Hamburgu: Nemačka luka paralizovana

Atomska Banja Gornja Trepča – srpski biser zdravlja o kome je pisao i Gardian

Dva zlata za mlade učenice OŠ „Dušan Jerković“ u Novom Sadu

Subotica sprema veliki sportski dan: Trke, basket i zabava pred polumaraton

Srbija na Zlatiboru započela pripreme za Evropsko prvenstvo u Litvaniji

Šta je NBA foto-zvezda radila na srpskom fudbalskom vikendu u Los Anđelesu

U trendu

Krah nemačkog giganta: Projekti od 500 miliona evra stoje prazni, zgrade već propadaju
Aktuelno

Krah nemačkog giganta: Projekti od 500 miliona evra stoje prazni, zgrade već propadaju

Redakcija
26.05.2026
0
549

Leverkusenska firma ,,Cube Real Estate“ pala je u stečaj. Kako prenosi ,,t-online“, tri velika projekta u Diseldorfu,...

Veliko interesovanje za Srbiju na sajmu turizma u Šangaju

Veliko interesovanje za Srbiju na sajmu turizma u Šangaju

26.05.2026
538
Arhiv javnih skupova (AJS) i Marka Žvaka: Isti ljudi zarađuju od prenošenja protesta i brojanja učesnika

Arhiv javnih skupova (AJS) i Marka Žvaka: Isti ljudi zarađuju od prenošenja protesta i brojanja učesnika

26.05.2026
558
Voz iskočio iz šina u Hamburgu: Nemačka luka paralizovana

Voz iskočio iz šina u Hamburgu: Nemačka luka paralizovana

26.05.2026
544
Atomska Banja Gornja Trepča – srpski biser zdravlja o kome je pisao i Gardian

Atomska Banja Gornja Trepča – srpski biser zdravlja o kome je pisao i Gardian

26.05.2026
542
Facebook Instagram Twitter TikTok Youtube Telegram
Vesti Online

Vesti Online su digitalni naslednik Frankfurtskih vesti, sa ciljem da publici pruže brze, tačne i relevantne informacije iz zemlje i sveta.

Izberite jezik

Najnovije vesti

  • Krah nemačkog giganta: Projekti od 500 miliona evra stoje prazni, zgrade već propadaju
  • Veliko interesovanje za Srbiju na sajmu turizma u Šangaju
  • Arhiv javnih skupova (AJS) i Marka Žvaka: Isti ljudi zarađuju od prenošenja protesta i brojanja učesnika

Kategorije

  • Aktuelno
  • Australija
  • Austrija
  • Češka
  • Dijaspora
  • Društvo
  • Evropska politika
  • Francuska
  • Hronika
  • Humanitarni most
  • Istorija
  • Istraži Srbiju
  • Italija
  • Kanada-SAD
  • Kolumna
  • Koreni
  • Kultura
  • Ljubimci
  • Magazin
  • Nemačka
  • Politika
  • Pravoslavlje
  • Privreda
  • Region
  • Showbiz
  • Španija
  • Sport
  • Švajcarska
  • Švedska
  • Svet
  • Tema
  • UAE
  • Vesti
  • Video
  • Zanimljivo
  • Некатегоризовано

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Info
  • Dijaspora
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.