U Hrvatsku stiže nuklearni otpad

Iz „Krškog“ u hrvatski Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Čerkezovac stiže otpad spakovan u 685 betonskih blokova.

Više se nikad neće moći otvoriti, a u dva skladišta stajaće 30 do 40 godina, piše u ponedeljak Večernji list.

Dok se u Sloveniji pa i u Hrvatskoj razmišlja o gradnji drugog bloka Nuklearne elektrane Krško (NEK), hrvatski Fond za finansiranje razgradnje NEK užurbano i vrlo temeljno radi na pripremi Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (RAO) u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori pokraj Dvora u kojem će Hrvatska 2024. skladištiti svoju polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz postojećeg bloka Krškog.

U Čerkezovcu će se skladištiti i institucionalni radioaktivni otpad (IRAO) koji je nastao u Hrvatskoj. Kako objašnjava Goran Kukmanović, voditelj Fondova Odela – Uspostava Centra za zabrinjavanje radioaktivnog otpada, kapija Centra će biti 500-tinjak metara udaljena od sadašnjeg ulaza u tu bivšu kasarnu, a kako bi stvorili dodatnu tampon-zonu između naselja i centra.

Od 35 objekata bivše kasarnu za uspostavu Centra biće iskorišćena samo dva ukopana skladišta. Za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Krškog izgradiće se poseban objekat dok će se za IRAQ koristiti pomenuta dva ukopana skladišta.

Jedno skladište će se koristiti za prijem domaćeg otpada gde će se proveravati jesu li njegova radiološka i ostala svojstva točno deklarisana. Kad se potvrdi da je paket prikladan za skladištenje onda će se, kaže Kukmanović, preneti u drugu zgradu za skladištenje.

Ta dva ukopana skladišta kao i objekat koji će u njihovoj neposrednoj blizini biti izgrađen za otpad iz Krškog nalaze se na platou koji je udaljen oko četiri kilometra od ulaza u Centar. Trenutno se na lokaciji budućeg Centra i oko njega sprovodi određivanje nultog radiološkog stanja, što znači da se meri radioaktivnost iz kiše, tla, biljaka, životinja…