• Marketing
  • Politika privatnosti
  • Kontakt
|
Субота, 29. август 2026.
  • Uloguj se
Vesti Online
Advertisement
  • Naslovna
  • Info
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

    Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

    Prvi slučaj Krim-Kongo groznice u Austriji: Žena izolovana u Beču

    Prvi slučaj Krim-Kongo groznice u Austriji: Žena izolovana u Beču

    Nemačka: Lopatica vetroturbine ispala tokom transporta – Šteta milion evra

    Nemačka: Lopatica vetroturbine ispala tokom transporta – Šteta milion evra

    Sedam pijanih biciklista sudarilo se u Češkoj: Troje završilo u bolnici

    Sedam pijanih biciklista sudarilo se u Češkoj: Troje završilo u bolnici

    Četvoro mrtvih za šest meseci: Najopasnije gradilište na nemačkim auto-putevima

    Četvoro mrtvih za šest meseci: Najopasnije gradilište na nemačkim auto-putevima

    Neobičan šverc u Italiji: Kokain vredan milion evra sakriven u kolačićima sreće

    Neobičan šverc u Italiji: Kokain vredan milion evra sakriven u kolačićima sreće

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Smrtonosna droga sa Trampovim likom kruži Evropom: Stručnjaci izdali hitno upozorenje

    Smrtonosna droga sa Trampovim likom kruži Evropom: Stručnjaci izdali hitno upozorenje

    Šta čeka Kosovo i Metohiju posle 12. septembra: Strah od provokacija raste

    Šta čeka Kosovo i Metohiju posle 12. septembra: Strah od provokacija raste

    Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

    Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

    Predsednik Vučić otvorio Sajam šljiva: Osečina čuva srpsko „plavo zlato“

    Predsednik Vučić otvorio Sajam šljiva: Osečina čuva srpsko „plavo zlato“

    Nezaboravno leto za decu sa Kosova i Metohije u Novom Sadu

    Nezaboravno leto za decu sa Kosova i Metohije u Novom Sadu

    Temeljna obnova muzeja u Bečeju: Istorijsko nasleđe pod sigurnijim krovom

    Temeljna obnova muzeja u Bečeju: Istorijsko nasleđe pod sigurnijim krovom

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
      • Crna Gora
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Ambasador EU traži „korekciju tona“ – Srpski Most traži ista pravila za sve

    Srpski most objavio italijanske izvore: Posle 1690. Arnauti naseljavaju Peć i Prištinu

    Izložba „Svetlost logosa“ u Beogradu: Od 1. septembra pred publikom 124 ikone iz 18 zemalja sveta

    Izložba „Svetlost logosa“ u Beogradu: Od 1. septembra pred publikom 124 ikone iz 18 zemalja sveta

    Trajanov put kroz Đerdap: Rimsko čudo koje je progutao Dunav

    Trajanov put kroz Đerdap: Rimsko čudo koje je progutao Dunav

    „Umekšavanje zlih srca”: Čudotvorna ikona koja miri neprijatelje i donosi utehu

    „Umekšavanje zlih srca”: Čudotvorna ikona koja miri neprijatelje i donosi utehu

    Od ratnika do književnog velikana: Životni put Stevana Sremca

    Od ratnika do književnog velikana: Životni put Stevana Sremca

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

    Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

    Superfake torbe osvajaju tržište: Original više nije jedina opcija

    Superfake torbe osvajaju tržište: Original više nije jedina opcija

    Coco Chanel je ovde živela 34 godine: Noć košta 40.000 evra

    Coco Chanel je ovde živela 34 godine: Noć košta 40.000 evra

    Tajna forme Žan-Kloda Van Dama: Bez ovoga ne počinje dan

    Tajna forme Žan-Kloda Van Dama: Bez ovoga ne počinje dan

    Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

    Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

    Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

    Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
  • Naslovna
  • Info
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

    Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

    Prvi slučaj Krim-Kongo groznice u Austriji: Žena izolovana u Beču

    Prvi slučaj Krim-Kongo groznice u Austriji: Žena izolovana u Beču

    Nemačka: Lopatica vetroturbine ispala tokom transporta – Šteta milion evra

    Nemačka: Lopatica vetroturbine ispala tokom transporta – Šteta milion evra

    Sedam pijanih biciklista sudarilo se u Češkoj: Troje završilo u bolnici

    Sedam pijanih biciklista sudarilo se u Češkoj: Troje završilo u bolnici

    Četvoro mrtvih za šest meseci: Najopasnije gradilište na nemačkim auto-putevima

    Četvoro mrtvih za šest meseci: Najopasnije gradilište na nemačkim auto-putevima

    Neobičan šverc u Italiji: Kokain vredan milion evra sakriven u kolačićima sreće

    Neobičan šverc u Italiji: Kokain vredan milion evra sakriven u kolačićima sreće

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Smrtonosna droga sa Trampovim likom kruži Evropom: Stručnjaci izdali hitno upozorenje

    Smrtonosna droga sa Trampovim likom kruži Evropom: Stručnjaci izdali hitno upozorenje

    Šta čeka Kosovo i Metohiju posle 12. septembra: Strah od provokacija raste

    Šta čeka Kosovo i Metohiju posle 12. septembra: Strah od provokacija raste

    Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

    Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

    Predsednik Vučić otvorio Sajam šljiva: Osečina čuva srpsko „plavo zlato“

    Predsednik Vučić otvorio Sajam šljiva: Osečina čuva srpsko „plavo zlato“

    Nezaboravno leto za decu sa Kosova i Metohije u Novom Sadu

    Nezaboravno leto za decu sa Kosova i Metohije u Novom Sadu

    Temeljna obnova muzeja u Bečeju: Istorijsko nasleđe pod sigurnijim krovom

    Temeljna obnova muzeja u Bečeju: Istorijsko nasleđe pod sigurnijim krovom

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
      • Crna Gora
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Ambasador EU traži „korekciju tona“ – Srpski Most traži ista pravila za sve

    Srpski most objavio italijanske izvore: Posle 1690. Arnauti naseljavaju Peć i Prištinu

    Izložba „Svetlost logosa“ u Beogradu: Od 1. septembra pred publikom 124 ikone iz 18 zemalja sveta

    Izložba „Svetlost logosa“ u Beogradu: Od 1. septembra pred publikom 124 ikone iz 18 zemalja sveta

    Trajanov put kroz Đerdap: Rimsko čudo koje je progutao Dunav

    Trajanov put kroz Đerdap: Rimsko čudo koje je progutao Dunav

    „Umekšavanje zlih srca”: Čudotvorna ikona koja miri neprijatelje i donosi utehu

    „Umekšavanje zlih srca”: Čudotvorna ikona koja miri neprijatelje i donosi utehu

    Od ratnika do književnog velikana: Životni put Stevana Sremca

    Od ratnika do književnog velikana: Životni put Stevana Sremca

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

    Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

    Superfake torbe osvajaju tržište: Original više nije jedina opcija

    Superfake torbe osvajaju tržište: Original više nije jedina opcija

    Coco Chanel je ovde živela 34 godine: Noć košta 40.000 evra

    Coco Chanel je ovde živela 34 godine: Noć košta 40.000 evra

    Tajna forme Žan-Kloda Van Dama: Bez ovoga ne počinje dan

    Tajna forme Žan-Kloda Van Dama: Bez ovoga ne počinje dan

    Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

    Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

    Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

    Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
|
  • Naslovna
  • Info
  • Dijaspora
  • Vesti
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
  • Magazin
  • Kolumna
Naslovna Vesti Svet

Poslovni troškovi umanjuju porez

Redakcija Redakcija
19.06.2014
Svet
Vreme čitanja: 6 min čitanja
A A
0
102
DELJENO
538
PREGLEDA

Vreme je za konačno sređivanje poreskih prijava: Dobro proučite pravila
 

Stručnjači skreću pažnju da dobro proučite pravila – postoji mnogo troškova za koje ljudi uopšte ne znaju da mogu da ih prijave za oslobađanje od poreza. Tako nedavna analiza pri "Ofisvorksu", kompaniji za prodaju kancelarijske opreme, pokazuje da australijski poreski obveznici godišnje u proseku gube po 426 dolara na račun povraćaja poreza, koji su mogli da traže, a nisu. Na nivou nacije, to iznosi lepih 1,65 milijardi.

Ogroman broj ljudi, čak njih 40 odsto, nalazi se u potpunom mraku što se poreza tiče i kažu da nemaju pojma da mogu da prijave trošak za benzin, dok oko trećine ne shvata da trošak biroa kod kuće mogu da iskoriste da smanje porez.

– Jedino što treba da posedujete jeste mesto kod kuće određeno za posao. I ako samo par sati nedeljno radite kod kuće, možete da prijavite za porez niz stvari. Nažalost, mnogo ljudi ne misli o tome sve do posle juna. Ali, ako ste pre tog roka proučili spisak troškova koje poreznici priznaju, u džepu će vam ostati prilično novca – savetuje u "Australijenu" finansijski stručnjak Džastina Dejvis.

Da bi vam troškovi bili priznati, osim obaveznog urednog računa i to iz poslednje finansijske godine, oni moraju da budu povezani s poslom, a ne sa ličnim ili potrebama domaćinstva. Nažalost, ovo ne uključuje troškove kao što su kazne za prekoračenje brzine ili za pogrešno parkiranje, pozivali se vi na posao ili ne.

Prema propisima, radnici mogu da prijave troškove za vozilo i za putovanja, ako su povezani s poslom. Zatim, na spisku stvari koje poreska uprava priznaje, nalaze se i posebna odeća potrebna za posao, računi iz praonica i čistiona za tu odeću, ali i pokloni i donacije za organizacije koje imaju pravo da se prilozi za njih mogu upisati u porez.

Poreznici priznaju i troškove kućne kancelarije, zatim samoobrazovanja, plus sve žurnale i stručne magazine, alate i opremu za rad, pa i sindikalnu članarinu.
Prema različitim vrstama posla, postoje i dopunske liste troškova koji se mogu prijaviti:

Rad kod kuće

Potencijalno, poreski obveznik koji kuću ili deo koristi kao prostor za rad, može da prijavi ceo niz troškova, zavisno od toga da li je reč o biznisu ili samo par sati nedeljno. Tako, na primer, računi za telefon, gas i struju, za printere, skenere, kompjutere, čak stonu lampu, svi mogu biti deo troškova kućne kancelarije.
Nadalje, nameštaj u kućnoj kancelariji – stolovi, stolice, podlošci za noge, grejalice, lampe – mogu da se prijave za poreski popust, iako te stvari po proceni amortizacije, zavisno od starosti. Prijavljuju se i popravke nameštaja ili opreme, jednako kao i računi za najam kompjutera ili kompjuterskih programa potrebnih u poslu.


Rad u rudarstvu i u prirodi

Priznaju se svi troškovi kupovine, najma, zamene ili održavanja zaštitne odeće koja se nosi na radu, kao što su odeća otporna na vatru, čizme sa metalnim ojačanjem, prsluci u boji i odeća za zaštitu od sunca.

Građevinari takođe mogu da prijave štitnike za uši, a policajci prsluke neprobojne za metke. Vozači kamiona imaju pravo da prilože račun za prenosivi frižider, a poslužitelji u avionima – kreme za zaštitu kože od dehidriranja. Zaposleni u fitnes delatnosti imaju pravo da prijave trošak za dvd sa vežbama iz aerobika.

Radnici u seks-industriji

I zaposleni u industriji za odrasle takođe prijavljuju svoje troškove – za kostimiranu odeću i donji veš, recimo, ali i predmete koji su im potrebni da zarađuju, kao što su kondomi, gelovi, ulja i papirne maramice.

Priznaju se i troškovi šminke za nastupe na bini, kao lekcije iz plesa, ali ne i šminka koja se inače koristi, kao ni računi kod frizera ili članarina u gimnastičkoj sali. Svakodnevna odeća takođe ne ulazi u porez. Poreznici priznaju radnicima u industriji seksa i troškove mobilnog telefona ili korišćenja automobila "u svrhu posla", jednako kao i – fetiš opremu.

Profesionalni SPORTisti

Može da se prijavi sve što SPORTista koristi za svoj nastup – uključujući kape i šešire, sunčane naočari i kreme za sunce, ali ne i sredstva za brijanje ili uobičajenu negu kose. Priznaju se i troškovi pri pregovorima za nove ugovore, kao i putni troškovi. Zanimljivo je i da se mogu prijaviti kazne izrečene zbog ponašanja na terenu. Međutim, ovo se ne odnosi na kazne ili bilo koje druge legalne troškove za ponašanje izvan terena.

Glumci i zabavljači

Zabavljači mogu da prijave kostime za posao, na primer, odeću klovna, kao i plesači kojima se priznaje trošak odeće i obuće za scenu. Ovoj profesiji omogućeno je i da prijavi trošak kontaktnih sočiva u boji.

Frizeri

Frizeri mogu takođe da traže priznavanje pada vrednosti svoje opreme za rad, uključujući mobilne i fiksne telefone, kao i opremu za šišanje i drugu opremu, kao i bilo koji trošak za obaveznu opremu koju nose na poslu.

Kancelarijski rad

Čak i ako provodite dane u boksu osvetljenom fluorescentnim svetlom, opet ima stvari koje možete da prijavite za porez. Novinari mogu da podnesu račun za naočari za sunce, ako im posao zahteva da borave napolju, dok advokati podnose račun za periku koju nose u sudu.
– Čak ako radite standardan kancelarijski posao, svakako ipak posetite ATO vebsajt zato što tamo ima celi spisak, zavisno od toga šta radite, kaže gospođa Dejvis za "Australijen".
 

POREZNICI NAJAVLjUJU STROŽU PROVERU

Prijavite tačan iznos

U proveri poreskih prijava za finansijsku godinu koja je na izmaku, poreznici će se, prema vlastitom upozorenju, posebno usmeriti i na kontrolu računa povezanih sa profesijom – dakle kompjutera, mobilnih telefona ili drugih elektronskih uređaja.
Sve u svemu – radi se o nečemu što se odnosi na maltene svako zanimanje i poreskog obveznika u Australiji. Jer, bez obzira jeste li hirurg, zanatlija, nastavnik i poslužitelj u avionu, većina posla zahteva korišćenje telefona, kompjutera ili druge elektronske opreme.

Sigurno je da je ta oprema značajan deo poreskih prijava. Svake godine, naime, Australijanci prijave vrednost od 19,5 milijardi troškova povezanih s poslom, a elektronski uređaji u tome imaju sve veći udeo, zahvaljujući razvoju tehnologija, kaže pomoćnica komesara Australijske poreske uprave Karen Anstis.

– Za ljude koji kompjutere koriste za posao, a kod kuće, veoma je važno da razumeju razliku između onoga šta je povezano s poslom, a šta je za ličnu upotrebu – kaže ona.
Gospođa Anstis ističe da ATO ima sve napredniju tehnologiju za proveru poreskih prijava i ulaženje u trag neuobičajenim i preteranim prijavama.

– To nam omogućuje uvid u svaku poresku prijavu do jedne.
Uz ovo, poreznici će se takođe usmeravati i na prijavljene putne troškove, kao i na ljude koji prevoze kabaste alate i opremu između kuće i posla.

– Za svaku pojedinačnu delatnost ili zanimanje na našem vebsajtu ato.gov.au postoje uputstva. Savet broj jedan koji dajem poreskim obveznicima jeste da prijave tačan iznos – ni više, ni manje – i da imaju dokaz kojim će potkrepiti tu prijavu.

Novi sistem

ATO poziva ljude sa jednostavnijim poreskim prijavama, a njih je oko 1,4 miliona, da koriste njihovu novu onlajn službu kako bi obavili svoju dužnost. Tamo je samo deset osnovnih koraka sa obrascima, koje treba popuniti da se obavi celi posao. To je moguće i sa tabletom ili smartfonom, ne samo uz pomoć klasičnog kompjutera. Uz to, tamo su svi podaci o vašim finansijama!

– Stvarno je jednostavna – kaže gospođa Anstis. – Ljudi se mogu time koristiti od 1. jula, ali ako sačekaju do avgusta, mi ćemo biti u stanju da automatski za njih popunimo podatke o ranijim poreskim prijavama, zajedno sa informacijama od njihovog poslodavca, banke, registra deonica, vladinih agencija i privatnog zdravstvenog osiguranja.

Postojeći eTax program ostaje za detaljnije poreske prijave – njega je lane koristilo više od 2,8 odsto poreskih obveznika.

Napomena o autorskim pravima:

Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.

Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
Predhodna vest

Dijaspori krešu krila

Sledeća vest

Tači razočaran pruženom srpskom rukom pomirenja

Slični Vesti

Smrtonosna droga sa Trampovim likom kruži Evropom: Stručnjaci izdali hitno upozorenje
Glavna vest

Smrtonosna droga sa Trampovim likom kruži Evropom: Stručnjaci izdali hitno upozorenje

28.08.2026
538
Rusija izvela masovni napad na Ukrajinu: Lansirano 150 dronova
Svet

Rusija izvela masovni napad na Ukrajinu: Lansirano 150 dronova

25.08.2026
842
Izraelska vojska likvidirala komandanta elitne jedinice Hamasa
Svet

Izraelska vojska likvidirala komandanta elitne jedinice Hamasa

24.08.2026
639
Sledeća vest

Tači razočaran pruženom srpskom rukom pomirenja

Drveće koje je postalo turistička atrakcija

Džej Lo dobila starateljstvo nad decom posle razvoda

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pratite nas

  • 4.4k Followers

Preporučujemo

Srbija posle slabijeg početka razbila Island u Areni

Srbija posle slabijeg početka razbila Island u Areni

3 сата pre
537
Smrtonosna droga sa Trampovim likom kruži Evropom: Stručnjaci izdali hitno upozorenje

Smrtonosna droga sa Trampovim likom kruži Evropom: Stručnjaci izdali hitno upozorenje

4 сата pre
538
Šta čeka Kosovo i Metohiju posle 12. septembra: Strah od provokacija raste

Šta čeka Kosovo i Metohiju posle 12. septembra: Strah od provokacija raste

4 сата pre
578
Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

5 сати pre
564

Instagram

  • Od Prištine i Tirane do Haga sve su vidljiviji znaci političke i društvene mobilizacije pred izricanje prvostepene presude bivšim čelnicima OVK 16. septembra. Iako nema dokaza da se priprema nasilje, dokumentovani događaji zahtevaju preventivno delovanje međunarodnih snaga i jasne bezbednosne garancije za Srbe na Kosovu i Metohiji, upozorio je Aleksandar Spasić iz Instituta „Srpski most“ u Malmeu.

Spasić navodi da Institut poslednjih nedelja sistematski prati događaje uoči presude Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju pred Specijalizovanim većima u Hagu. Prema njegovim rečima, zabeležen je sled međusobno povezanih događaja: veteranske strukture javno mobilišu članstvo, pojedini albanski politički lideri otvoreno podržavaju optužene, dok je za 12. septembar najavljen veliki skup u Prištini.

Poziv na taj skup pojavio se i na digitalnim reklamnim ekranima u Tirani, nakon čega je usledio poziv albanskoj dijaspori da se 16. septembra, na dan izricanja presude, okupi ispred Specijalizovanih veća u Hagu. Spasić naglašava da se na osnovu toga ne može tvrditi da postoji plan za izazivanje nasilja, ali smatra da je reč o činjenicama dovoljnim za ozbiljnu bezbednosnu procenu.

„Srpski most nije pronašao dokaz o organizovanom planu nasilja, niti o naredbi za napade na Srbe. Nismo utvrdili ni da iza mobilizacije stoje državne institucije Albanije, niti možemo potvrditi najave pojedinih organizatora o broju ljudi koji će se okupiti u Hagu“, napisao je Spasić. Međutim, kako dodaje, odsustvo dokaza o planiranom nasilju ne može biti opravdanje za odsustvo preventivnih mera, jer bezbednosne institucije postoje da bi sprečile incidente, a ne samo reagovale na njihove posledice.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Nova pravila o turističkim vodičima na Kosovu i Metohiji ne predstavljaju samo administrativno pitanje, već otvaraju mnogo ozbiljniju dilemu – ko će odlučivati o pristupu srpskim pravoslavnim svetinjama i načinu na koji se njihova istorija predstavlja svetu, upozorio je Institut „Srpski most“ iz Malmea.

U autorskom tekstu Aleksandra Spasića ističe se da Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica i Bogorodica Ljeviška nisu muzeji niti obični turistički lokaliteti, već žive svetinje Srpske pravoslavne crkve. Zbog toga se, kako navodi, poklonička putovanja ne mogu izjednačavati sa komercijalnim turističkim turama, niti sveštenici koji predvode vernike mogu biti tretirani kao nelicencirani turistički vodiči.

Na problem je još 28. jula ukazala Eparhija raško-prizrenska, nakon što su pojedine pokloničke grupe dobile obaveštenja u vezi sa primenom novih propisa. Posebnu zabrinutost izazvala su obrazloženja da rad nelicenciranih vodiča može uticati na predstavljanje istorije, kulturnog nasleđa i vrednosti turističkih lokaliteta. U Institutu ocenjuju da se time pitanje licenci pretvara u pitanje kontrole istorijskog narativa.

„Ko će sutra posetiocu Visokih Dečana objasniti gde je došao i ko će imati poslednju reč unutar manastirske kapije“, pitaju iz „Srpskog mosta“, podsećajući da je Dečane podigao srpski kralj Stefan Dečanski, Gračanicu kralj Milutin, dok je Pećka patrijaršija vekovima bila duhovno središte Srpske crkve. O tom nasleđu, kako naglašavaju, svedoče povelje, ktitorski natpisi, freske, arhivi i neprekinuti crkveni život.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Austrija je zabeležila prvi potvrđeni slučaj Krim-Kongo hemoragijske groznice. Virus je otkriven kod žene koja se nedavno vratila sa Bliskog istoka, gde se, prema dosadašnjim informacijama, najverovatnije i zarazila.

Laboratorijska analiza austrijske Agencije za zdravlje i bezbednost hrane potvrdila je prisustvo virusa. Pacijentkinja je smeštena na posebno izolovano odeljenje Klinike Favoriten u Beču, a njeno zdravstveno stanje je stabilno, objavio je ,,ORF“.

Ženu leče stručnjaci za infektivne i tropske bolesti. Šef nadležnog odeljenja Kristof Veniš izjavio je da je reč o retkoj i ozbiljnoj infekciji, ali da je bolest brzo prepoznata i da pacijentkinja dobija odgovarajuću negu.

Krim-Kongo groznicu najčešće prenose krpelji iz roda ,,Hyalomma“, rasprostranjeni u toplijim oblastima jugoistočne Evrope, Azije i Afrike. Zaraza je moguća i kontaktom sa krvlju ili tkivom zaraženih životinja, kao i neposrednim kontaktom sa krvlju i telesnim tečnostima obolele osobe. Virus se ne prenosi uobičajenim svakodnevnim kontaktom.

Simptomi se najčešće pojavljuju između trećeg i sedmog dana nakon infekcije. Bolest može početi visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, povraćanjem i prolivom, dok u težim slučajevima može doći do unutrašnjeg i spoljašnjeg krvarenja. Vakcina trenutno nije dostupna, navodi austrijsko Ministarstvo zdravlja.

Za sada nema podataka da je došlo do širenja zaraze u Austriji. Dostupne informacije ukazuju na uvezeni slučaj, odnosno na to da se pacijentkinja zarazila tokom boravka u inostranstvu.
  • Sedam biciklista pod dejstvom alkohola sudarilo se 31. jula oko 22.19 na biciklističko-pešačkoj stazi između Živanica i Laznje Bohdaneča, u češkoj Pardubičkoj oblasti. Kako navodi „novinky.cz“ češka policija je danas, 28. avgusta, zatražila pomoć svedoka i snimke kamera iz vozila kako bi rasvetlila sve okolnosti nesreće.

Dve grupe biciklista kretale su se jedna drugoj u susret, a do sudara je došlo na ulazu u Laznje Bohdaneč. Povređene su četiri osobe, od kojih su tri prevezene u bolnicu. Na težinu povreda mogla je da utiče i činjenica da pojedini učesnici nisu nosili zaštitne kacige.

Alkotestiranjem dvoje povređenih na mestu nesreće potvrđeno je prisustvo alkohola. Druga dvojica zbog zadobijenih povreda nisu mogla da budu podvrgnuta alkotestu, ali su kasnije analize krvi pokazale da su i ona bila pod dejstvom alkohola. Pozitivne rezultate imalo je i preostalo troje biciklista. Utvrđene vrednosti kretale su se od 0,5 do 2,5 promila, navela je portparolka policije Dita Holečkova.

Saobraćajna policija u Pardubicama pozvala je vozače koji su 31. jula oko 22.19 prolazili putem između Živanica i Laznje Bohdaneča da dostave snimke svojih kamera.
  • Srpske stonoteniserke Izabela Lupulesku i Sabina Šurjan osvojile su bronzanu medalju u ekipnoj konkurenciji na Mediteranskim igrama u Tarantu. Srpski tandem je u borbi za treće mesto pobedio predstavnice Turske ukupnim rezultatom 3:0.

Prva je za sto izašla Sabina Šurjan, koja je posle pet setova savladala Edže Harač sa 3:2. Izabela Lupulesku je potom bila bolja od Sibel Altinkaje sa 3:0 i donela Srbiji drugu pobedu.

Lupulesku i Šurjan su posao završile i u dublu, gde su takođe pobedile turski par sa 3:0. Srbija je tako stonotenisko takmičenje u ekipnoj konkurenciji završila bronzanom medaljom.
  • Italijanska policija otkrila je više od pet kilograma kokaina skrivenog u pakovanjima koja su izgledala kao kineski kolačići sreće. Droga je pronađena na rimskom aerodromu „Leonardo da Vinči“ u Fjumičinu, neposredno pre nego što je osumnjičena putnica trebalo da se ukrca na let za Tajpej.

Uhapšena je četrdesetogodišnja državljanka Kine, koja je zaustavljena u blizini izlaza za ukrcavanje. Tokom pregleda njenog predatog prtljaga, policajci su pronašli 127 zlatnih kesica sa natpisom „Fortune Cookie“, pažljivo raspoređenih unutar kofera.

Umesto tradicionalnih kolačića sa porukama, u svakoj kesici nalazilo se vakuumski zatvoreno pakovanje kokaina. Pojedinačni paketi težili su prosečno oko 40,7 grama, dok je ukupna količina zaplenjene droge iznosila 5,178 kilograma.

U koferu je pronađeno i sedam tuba paste za zube i tri pakovanja kafe. Istražitelji sumnjaju da su proizvodi sa snažnim mirisima stavljeni među drogu kako bi zbunili policijske pse i otežali njeno otkrivanje tokom kontrole prtljaga.

Prema proceni koju prenosi italijanski list „La Stampa“, zaplenjeni kokain mogao je da donese više od 500.000 evra na italijanskom ilegalnom tržištu. Da je stigao na tržište istočne Azije, njegova vrednost mogla je da premaši milion evra.

Akciju je sprovela kriminalistička policija Rima uz podršku aerodromske granične policije, a istragu koordinira tužilaštvo u Čivitavekiji. Osumnjičena žena uhapšena je zbog posedovanja droge namenjene daljoj prodaji i prebačena u zatvor u Čivitavekiji, gde će ostati na raspolaganju pravosudnim organima.
  • Dvojica muškaraca ukrala su 27. avgusta dijamantsku ogrlicu iz Muzeja primenjenih umetnosti (MAK) u Beču. Pred brojnim posetiocima razbili su staklenu vitrinu oko 14 časova, uzeli dragocenost vrednu nekoliko stotina hiljada evra i pobegli iz zgrade.

Počinioci su u muzej ušli predstavljajući se kao obični posetioci, a prema navodima austrijskih medija bili su naoružani. Tokom krađe niko nije povređen, dok opsežna policijska potraga u centru austrijske prestonice zasad nije donela rezultate.

Bečka policija objavila je fotografije osumnjičenih sa nadzornih kamera. Istražitelji Pokrajinske kriminalističke službe pregledaju video-zapise i prikupljaju tragove, uz podršku specijalizovanog odseka Savezne kriminalističke policije za krivična dela protiv kulturnih dobara.

U MAK-u je od početka juna u toku izložba „Glanzstücke“, koja objedinjuje retko prikazivane predmete iz muzejske zbirke i približno 350 kreacija kuće „Van Klif i Arpels“. Postavka predstavlja 120 godina istorije francuske juvelirske kuće, osnovane 1906. na pariskom Trgu Vandom.

Policija nije saopštila detaljnije podatke o ukradenoj ogrlici, a istraga i potraga za počiniocima je u toku.
  • Korisnik TikToka u Švedskoj ne mora da pretražuje ekstremističke naloge da bi mu se nacistički i sadržaji koji veličaju nasilje pojavili na ekranu. Novinarska analiza švedskog javnog servisa pokazala je da algoritam pojedinim novim korisnicima takve objave preporučuje već posle nekoliko minuta provedenih na platformi.

Redakcija ,,P3 Nyheter“ napravila je osam fiktivnih profila i uz pomoć veštačke inteligencije analizirala više od 10.000 objava prikazanih na TikToku i Instagramu. Profili nisu pretraživali, lajkovali niti komentarisali ekstremističke sadržaje, pa njihovo ponašanje nije davalo očigledan signal da žele da gledaju takve objave.

Uprkos tome, tri profila predstavljena kao korisnici iz ruralnih delova Švedske dobila su video-snimke nacističkih i ekstremno desnih naloga već među prvih stotinak preporučenih objava. Među njima su bili i pozivi korisnicima da pristupe Nordijskom pokretu otpora, neonacističkoj organizaciji poznatoj po radikalnoj propagandi.

Prema rezultatima koje je objavio ,,Sveriges Radio“, skoro trećina analiziranog političkog sadržaja na TikToku sadržala je elemente mržnje, podsticanja, veličanja nasilja ili veoma teških uvreda. Na Instagramu je takav materijal zabeležen u gotovo petini političkih objava.

Petter Ternberg, istraživač digitalnih platformi i ekstremno desnih internet-sredina na Univerzitetu u Amsterdamu, objašnjava da poslovni model društvenih mreža počiva na zadržavanju pažnje i prikupljanju podataka. U takvom sistemu prednost dobija sadržaj koji izaziva snažnu reakciju, bez obzira na to da li je tačan, razuman ili društveno koristan.

TikTok osporava mogućnost donošenja širih zaključaka na osnovu osam profila. Direktor komunikacija kompanije za nordijske zemlje Lukaš Lindel tvrdi da su sistemi za otkrivanje zabranjenog sadržaja pouzdani, ali priznaje da pojedini akteri pokušavaju da ih zaobiđu izmenjenim rečima, pravopisnim greškama i simbolima. „Meta“, vlasnik Instagrama, nije prihvatila zahtev ,,P3 Nyheter“ za intervju.
  • Predsednik Srbije Aleksandar Vučić otvorio je danas Sajam šljiva u Osečini, jednu od najznačajnijih privrednih i turističkih manifestacija zapadne Srbije. Predsednika je dočekao veliki broj građana sa zastavama Srbije, dok je svečanost počela intoniranjem državne himne „Bože pravde“ i dodelom priznanja najboljim proizvođačima.

Ovogodišnji, 21. Sajam šljiva održava se od 28. do 30. avgusta i okuplja proizvođače, prerađivače, izvoznike, stručnjake i goste iz zemlje i inostranstva. Na štandovima su predstavljene sveže i sušene šljive, rakija, pekmez, džemovi, slatko, kompoti i kolači, kao i poljoprivredna mehanizacija i savremena oprema za voćarstvo. Poseban deo programa posvećen je ocenjivanju kvaliteta proizvoda, stručnim predavanjima, starim zanatima i tradiciji Podgorine.

Sajam nije samo praznik jednog voća već svojevrsna smotra privrednog potencijala kraja u kojem se od šljive generacijama živelo, školovalo i stvaralo. Osečina ima oko milion stabala, dok se šljivarstvom bavi više od 2.700 domaćinstava. Suva šljiva iz ovog kraja odavno je postala prepoznatljiv izvozni proizvod Srbije, zbog čega je dalji razvoj prerade važan koliko i sama proizvodnja.

Opširnije na portalu vesti-online.com

Teme

ABA liga ALJBIN KURTI Australija COVID-19 CRVENA ZVEZDA EU Evroliga FK Crvena zvezda FK Partizan Fudbal Fudbalska reprezentacija Srbije HUMANITARNA AKCIJA Humanitarni most Humanost IVICA DAČIĆ KK Crvena zvezda KK Partizan KORONAVIRUS KORONAVIRUS U SRBIJI KOSOVO KOSOVO I METOHIJA Košarka LIGA ŠAMPIONA NAŠI U SVETU NBA NBA liga NEMAČKA Nikola Jokić Pomoć dijaspore PRIŠTINA Serija A Sport SRBI U AUSTRALIJI Srbi u dijaspori SRBI U NEMAČKOJ Superliga Srbije VESTI ZANIMLJIVOSTI Александар Вучић Београд Европска унија Русија САД Србија дијаспора

Pretraga

Nema rezultata
Vidi sve rezultate

🔥 Vruće vesti

Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

Srpski džudisti osvojili tri medalje na Mediteranskim igrama

Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

Srebro za Srbiju u Amsterdamu: Mačković i Pimenov drugi na svetu

Prvi slučaj Krim-Kongo groznice u Austriji: Žena izolovana u Beču

U trendu

Srbija posle slabijeg početka razbila Island u Areni
Sport

Srbija posle slabijeg početka razbila Island u Areni

Redakcija
28.08.2026
0
537

Košarkaška reprezentacija Srbije pobedila je Island rezultatom 102:73 u Beogradskoj areni na početku druge faze kvalifikacija za...

Smrtonosna droga sa Trampovim likom kruži Evropom: Stručnjaci izdali hitno upozorenje

Smrtonosna droga sa Trampovim likom kruži Evropom: Stručnjaci izdali hitno upozorenje

28.08.2026
538
Šta čeka Kosovo i Metohiju posle 12. septembra: Strah od provokacija raste

Šta čeka Kosovo i Metohiju posle 12. septembra: Strah od provokacija raste

28.08.2026
578
Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

28.08.2026
564
Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

28.08.2026
564
Facebook Instagram Twitter TikTok Youtube Telegram
Vesti Online

Vesti Online su digitalni naslednik Frankfurtskih vesti, sa ciljem da publici pruže brze, tačne i relevantne informacije iz zemlje i sveta.

Izberite jezik

Najnovije vesti

  • Srbija posle slabijeg početka razbila Island u Areni
  • Smrtonosna droga sa Trampovim likom kruži Evropom: Stručnjaci izdali hitno upozorenje
  • Šta čeka Kosovo i Metohiju posle 12. septembra: Strah od provokacija raste

Kategorije

  • Australija
  • Austrija
  • Češka
  • Crna Gora
  • Dijaspora
  • Društvo
  • Evropska politika
  • Francuska
  • Glavna vest
  • Hronika
  • Humanitarni most
  • Istorija
  • Istraži Srbiju
  • Italija
  • Kanada-SAD
  • Kolumna
  • Koreni
  • Kultura
  • Ljubimci
  • Magazin
  • Nemačka
  • Politika
  • Pravoslavlje
  • Privreda
  • Region
  • Showbiz
  • Španija
  • Sport
  • Švajcarska
  • Švedska
  • Svet
  • Tema
  • UAE
  • Vesti
  • Video
  • Zanimljivo
  • Некатегоризовано

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Info
  • Dijaspora
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
      • Crna Gora
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.