Kockari
Nakon što je na ruletu pet puta zaredom bilo crveno, mislite da je veća šansa da u sledećem krugu bude crno? Izgledi su jednaki baš kao i u prvoj rundi – 50 posto. Ideja da se dolazeće mogućnosti menjaju usled prošlih događaja možda je vredila u ‘Povratku u budućnost’, ali za kockarskim stolom će vas eventualno vratiti u besparicu. Drugim rečima, zakon verovatnoće nije nimalo briga šta vam se stvarno dogodilo.
Sad me vidiš, sad me ne vidiš
Svojstvo ljudskih bića da se drugačije ponašaju kada ih neko posmatra naziva se ponekad reaktivnošću. Nismo je svesni, što je ozbiljan problem kada se rade pojedina istraživanja koja uključuju posmatranje ponašanja. Prvi put je taj spontani konformizam opisan 1920. u eksperimentu Havtornea Vorksa koji je ustanovio da jače osvetljenje radnih prostorija proizvodi veći radni učinak.
Pareidolia
Reč je o tome da u neodređeni vizualni uzorak percepcija učitava konkretni lik. Roršah-Inkbotov test se već odavno služi nebuloznim šarama ne bi li na temelju ispitanikovih ‘prepoznavanja’ zaključio šta mu se mota po podsvesti.
Samoispunjujuće proročanstvo
Ukratko, kako vj+eruješ, tako će i biti. Samoispunjujuća proročanstva su omiljeno psihološko oruđe nepopravljivih pesimista. Tržišna logika je takođe u velikoj meri definisana samoispunjujućim proročanstvima, gde vrijednosti rastu ili padaju isključivo prema očekivanjima, strahovima ili nadama.
Halo efekt
Tendencija da nečiju pozitivnu ili negativnu karakteristiku uzmemo kao polaznu tačku u celokupnom doživljaju osobe. To što neko kasni, ne znači da je len, baš kao što ni činjenica da je atraktivan ne znači da je i sposoban. U psihologiji se govori o stereotipu fizičke privlačnosti: ljudi nesvesno pretpostavljaju da, zato što je neko lijep, ima i ostale željene kvalitete. Paradoksalno i totalno u skladu s trikom samoispunjujućeg proročanstva, atraktivni su ljudi često tretirani s pažnjom i privilegijama i time i postaju ‘više’ od drugih.
Otpor uvijek i svuda
Doživljaj da ti čitava okolina želi ubiti slobodu proizvodi jednako paranoičnu reakciju. Dižeš bune posvuda i često na način koji ti uopće ne odgovara, tek toliko da pokažeš zube. Osjećaj konstantne ugroženosti dovodi do stanja u kojem, spašavajući svoj identitet, radiš totalno protiv njega. Buntovnički ekstremisti se efikasno tretiraju obrnutom psihologijom. Recite im da učine suprotno od onoga što želite i uslijedit će prilično pomirljiva reakcija.
Bolje vrabac u ruci nego golub na grani
Pokazalo se da je ljudima u načelu draže imati manje danas nego više sutra. Generalni je zaključak da pri procesu donošenja odluka protok vremena igra ključnu ulogu. No, ako uzmemo u obzir fundamentalnu tezu ‘kvantne ekonomije’ da je vrijeme novac, onda nestrpljiva ekipa i nije toliko u krivu. Problem je tek što nema ni vrabaca ni golubova, bilo danas, bilo sutra.
Nemoguće odustajanje
Sklonost da ne puštamo uzde projekata za koje je nakon nekog vremena očito da su osuđeni na neuspjeh, posebno je očita ukoliko smo u njih uložili najbolje od sebe, bilo financijski, bilo osobno. Štoviše, ljudi u tim situacijama ne samo da nisu sposobni staviti točku i sačuvati što im je preostalo, nego, gonjeni nemogućnošću da prihvate poraz, ulažu još više potpisujući totalni fijasko. Istini za volju, ukoliko se radi o pothvatima za koje smo spremni dati život i izvan kojih ne želimo postojati, onda takav brodolom i ima smisla.
Mentalitet stada
U želji da se osjete sigurnijima i izbjegnu konflikt, mnogi se radije povinuju pravilima diktirajuće većine nego da ostanu izolirani u svojoj kakvoj-takvoj posebnosti. Od odjeće, automobila, glazbe ili filmova, trendovi kulovitosti etablirani su isključivo voljom utjecajnih čuvara trendovskog stada do kojih držimo iz vrlo halo-razloga. Osim ako se, naravno, ne radi o pojavama a la fudbalerka, borosane i čačkalica u kutu usta – to je palo s neba i to se ne preispituje.
Placebo
Još uvijek nismo dobili jasno tumačenje placebo efekta, premda su se u bližoj okolini fenomena naredale teorije o terapeutskom djelovanju vjerovanja, očekivanja i povezanosti psihe i tijela. No zašto nekad djeluje, a nekada ne i – pitanje svih pitanja – zašto djeluje samo kod lažnih lijekova, a ne kod pravih. Kad, recimo, umirete od gripe i kljukate se arsenalom iz lokalne ljekarne koji je prošao sve žive analize, testove i registracije, ful vjerujete da će vam biti bolje, a ono ništa.
