Subota 22. 7. 2017.
Washington
180
  • Chicago
    230
  • New York
    190
  • Belmont
    220
  • Atlanta
    260
  • Boston
    250
  • Firt
    240
  • Denver
    260
  • Detroit
    250
  • Dover
    260
  • Hartford
    230
  • Orlean
    210
  • Helena
    260
  • Ren
    180
  • Honolulu
    260
  • Las Vegas
    340
  • Portland
    280
  • Salem
    280
  • Santa Fe
    230
  • Tampa
    250
  • Topeka
    310
0
Ponedeljak 10.04.2017.
05:00
J. Arsenović - Vesti A

Balkansko jezičko ludilo (2): Od čistunstva do fašizma

Lingvistkinja Snježana Kordić u Sarajevu nije sedela u pročelju, među petoro potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku, kada su 30. marta dokument predstavljali javnosti. Bila je u publici. Upućeni su ipak znali da je Kordićeva um i energija inicijative da se očiglednost o zajedničkom jeziku četiri naroda pretoči u deklaraciju.

pixabay.com
Lingvistička činjenica: Srpskohrvatski je zajednički jezik još od 19. veka
pixabay.com

Ona ovu bitku vojuje već godinama, a činjenica da je reč o doktoru nauka, sa predavačkim iskustvom u zapadnim univerzitetskim centrima, pre svega u Nemačkoj, dodatno joj daje na težini. Nije isto kada ona, Hrvatica rodom iz Osijeka, sa svojim referencama, objašnjava kako je u pitanju policentrični jezik sa četiri standardne varijante, ili kada sa senzibilitetom umetnika koji žali za jugoslovenskim kulturološkim prostorom to objašnjava glumac Rade Šerbedžija, takođe potpisnik Deklaracije.

- Netrpeljivost se proizvodi na osnovu jezika. To ide kroz škole, medije i traje četvrt stoleća. Borba za jezičnu čistoću je uvod u fašizam i šovinizam - rekla je Kordićeva u jednom od medijskih nastupa, braneći Deklaraciju.

Bečki dogovor

pixabay.com

Temelj zajedničkog književnog jezika Srba i Hrvata čini Bečki književni dogovor kada su se 28. marta 1850. viđeniji srpski i hrvatski lingvisti toga vremena saglasili da je zajednički književni jezik dva naroda srpskohrvatski, i to štokavskog narečja i ijekavskog izgovora. Hrvatski predstavnici, među kojima je bio i Ivan Mažuranić, učinili su ustupak odričući se kajkavskog dijalekta, svesni da je stara dubrovačka književnost napisana na štokavici. Srpski predstavnici, među kojima su bili Vuk Karadžić i Đuro Daničić, prihvatili su ijekavicu kao dominantan izgovor.
Urednik Gajevih "Narodnih novina" Dimitrije Demeter je tim povodom ushićeno napisao: "Budimo zadovoljni time da nam je u novie vrieme za rukom pošlo književni jezik onih koji se danas za Serblje drže, s jezikom onih koji se Hrvatima nazivaju, tako izjednačiti, da nije među jednima i drugima izvan pismenah u bitnosti baš nikakove razlike, tako da koi je vješt čitanju u obim pismenima, može isto tako zvane hervatske kao i serbske knjige smatrati kao svoje, budimo time zadovoljni, rekoh, a za ostalo da nas ne boli glava."
Ispostavilo se da glava zbog jezika boli i čitav vek i po kasnije, jer se u lingivističko pitanje politika pita više od struke.

Ova energična žena autor je knjige "Jezik i nacionalizam" iz 2010, najprodavanije lingvističke studije u Hrvatskoj. Ona je hrabro ušla u javnu polemiku sa svim kroatistima koji se neretko nisu libili da insistiraju na jezičkom purizmu, što je nametala svojevremeno i nacistička Nemačka.

Ni javnost u Hrvatskoj nije bila oduševljena novokovanicima u hrvatskom rečniku, a podsmevali su se kulturološkim komesarima i kada su im prikazivali srpske filmove sa titlom, ali je za pravoverne hrvatske lingviste Kordićeva knjiga predstavljala šamar, tim pre što je ona podsetila i da je hrvatski književni jezik izveden iz srpskog štokavskog dijalekta. U knjizi je tvrdila i da za lingvistiku različiti nazivi istog jezika nisu prihvatljivi, ali sada brani stav da svaki narod ima pravo da imenuje jezik kako hoće.

- U Deklaraciji čak izričito stoji da policentrični zajednički naziv ostavlja otvorenim svakom pojedincu da ga zove kako želi. Tema oko imena još ne postoji i neće se zvati srpsko-hrvatski - objašnjava sada Snježana Kordić.

pixabay.com

Kako je govorio Krleža

Veliki hrvatski pisac Miroslav Krleža je o dilemi da li Srbi i Hrvati imaju zajednički jezik govorio: "Hrvatski ili srpski su jedan jezik, koji su Hrvati uvijek nazivali hrvatskim, a Srbi srpskim - otkako pišem, pišem hrvatski, upravo tako kao što svi srpski književnici pišu srpski - držim da jezik nije stvar administrativnog dogovaranja, nego je on živa materija koja ne može biti predmetom nekog propisa i zakona - što ne znači da o svemu tome ne bi trebalo progovoriti sa svom naučnom i književno-historijskom nepristrasnošću."

Baš krležijanski.

A ovako je polemisao sa srpskim akademikom lingvistom Aleksandrom Belićem, koji je insistirao na zajedničkom nazivu srpskohrvatski, odnosno hrvatskosrpski. Krleža je Belića u jednom momentu upitao:
- Na kojem vas je jeziku majka odgajala?
- Na srpskom - odgovorio je.
- E, pa mene je moja mati odgajala na hrvatskom - poentirao je Krleža.

Akademik Matija Bećković svestan je zašto se izbegava zajedničko ime jezika.

- Ako biste rekli da je to srpskohrvatski, onda bi to bila velikosrpska politika, ali niko ne govori da je engleski velikobritanska politika, tako da se insistira da svako zove taj jezik kako hoće. Bilo bi glupo da nas privole da svoj jezik zovemo drugim imenom. Bilo bi dobro da ne moramo mi da sebe lažemo, a bilo bi i lepo da se na tim novuuspostavljenim jezicima napišu neke knjige, a ne da se na te jezike prevode već postojeće - kaže pesnik.

Sutra - Balkansko jezičko ludilo (3): Otkrili su da je voda mokra

M. Karović

Bećković: Sprdamo se sami sa sobom

Matija Bećković podseća da se lingvistika nije nikada dvoumila da je reč o jednom jeziku.
- Bilo bi dobro ako bi se predomislili političari koji su izmislili da su to različiti jezici. Važno dostignuće bi već bilo i to ako srpsku lingvistiku ne bi privoleli da odustane od istine da je to jedan jezik i da se prikloni izmišljotini o različitim jezicima. Ali u slavu te laži su već osnovane mnoge katedre. Viđao sam po svetu sudske tumače na čijim vizitkartama je pisalo da prevode sa srpskog, crnogorskog, hrvatskog, bosanskog. Pričali su da im u sudu nisu verovali da se neko tako sprda sa samim sobom. Bilo bi lepo ako se od te "razonode" odustane i tom apsurdu stane u kraj.

 
TRENUTNO NAJČITANIJE

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Ivan Medenica (46)
GUBITNIK
Redžep Tajip Erdogan (63)
DNEVNI HOROSKOP
škorpija24. 10. - 22. 11.
Neko od saradnika taktizira i razrađuje poslovnu strategiju, a vama preostaje da se bavite praktičnim aspektima i da preuzimete inicijativu. Kad god vam se ukaže neka iznenadna prilika prihvatite najbolju ponudu. Delujete pomalo nostalgično i suviše razmišljate o nečijem odsustvu. Osecate emotivni žal.
DNEVNI HOROSKOP
rak22. 6. - 22. 7.
Delujete vrlo snalažljivo u različitim situacijama. Imate dobar predosećaj, na pomolu su sjajni rezultati koji potvrđuju vašu pozitivnu ulogu pred saradnicima. Ukoliko priželjkujete emotivni uzlet, učinite sve sto je potrebno da privučete nečiju pažnju. Inspirišite svog partnera na uzbudljivu zabavu koja je u modi.
DNEVNI HOROSKOP
vodolija21. 1. - 19. 2.
Ne treba previše da se opterećujete nečijom pričom ili da brinete o svojim poslovno-finansijskim interesima. Okolina pomaže zajednički uspeh i neko pokušava da vam obezbedi određene povlastice ili bolje materijalne uslove. Dobar predosećaj koji imate nagoveštava uzbudljivu zabavu ili emotivni susret.
KURSNA LISTA
  • EUR =
    122.44 din.
  • AUD =
    80.64 din.
  • CAD =
    80.78 din.
  • SEK =
    12.57 din.
  • CHF =
    112.4 din.
  • GBP =
    140.48 din.
  • USD =
    109.13 din.
  • HRK =
    16.51 din.
  • BAM =
    62.6 din.
  • 2017 © - vesti online