Petak 29. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Subota 28.10.2017.
00:23
N. Jokić - Vesti A

Kome je potrebno rasparčavanje EU (4): Regionalni jezici - nemačko oružje?

Kada analitičari danas pokušavaju da dešifruju značenje nemačkog ćutanja povodom secesionističkih zahteva Katalonije, neophodno je da pročitaju istraživanja Ivon Bolman, sada penzionisane francuske profesorke na katedri za germanistiku na pariskoj Sorboni.

A. Čukić
Priština: Evropa davno pogurala secesiju

U knjigama objavljenim pre petnaestak godina ona je analizirala nove zakone donete posle ujedinjenja Nemačke, tekst nemačkog ustava i govore kancelara Helmuta Kola. U svim ovim tekstovima zagovara se regionalizovana Evropa.

Evropska povelja o jezicima dala je još pre 15 godina pravo regijama da upotrebljavaju regionalne jezike kao službene. "Nemačku, kao najbrojniju zapadnoevropsku naciju, ovo čini moćnijom, a doslovno razbija Francusku zasnovanu na principu jednakosti svih građana, bez obzira na rasu, poreklo i veru", upozoravala je 2002. godine Ivon Bolman. Niko joj se tada nije suprotstavio argumentima, ali je dobila "etiketu" da je "germanofob".

"Bitka jezicima u Evropi"

Njene knjige "Nemačko iskušenje", "Šta hoće Nemačka" i "Bitka jezicima u Evropi" čitaju se kao detektivski romani, iako je reč o ozbiljnim štivima.

Povezujući imena i datume iz časopisa i knjiga s onima iz izveštaja evropskih institucija, Bolmanova pokazuje kako su se odmah posle Drugog svetskog rata pangermanske grupe preorganizovale u nevladine organizacije s prihvatljivim imenima i kao takve počele da vrše znatan uticaj na institucije Evropske zajednice, kasnije EU.

Bolmanova govori o austrijskom časopisu "Europa etnika", nastavljaču časopisa "Nacion und sstadt" koji je izlazio između dva rata u Nemačkoj i zastupao u istoriji već poznatu ideologiju etnizacije Evrope.

Iza "Europa etnika" nalaze se FUEV (Federalna unija evropskih manjina) i INTEREG (Međunarodni institut za etnička prava i regionalizam). Ove organizacije imaju status nevladinih konsultativnih organizacija pri Savetu Evrope, panevropskoj organizaciji koja nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države u 47 država članica. Finansira ih uglavnom Nemačka.

FUEV je još 1962. godine na svom dvanaestom kongresu predložila da "manjinske grupe odsečene od svojih matičnih država imaju pravo da se ujedine sa svojim sunarodnicima iz susednih država". INTEREG kao svoj cilj proklamuje "relativizaciju nacionalnih država" i "razvoj svake regije kao autonomne države".

O Kosovu još pre šest decenija

Ideja euroregija nastala je još šezdesetih godina. O Jugoslaviji se govori već 1958. na Osmom kongresu FUEV u Inzbruku. Tada je FUEV tražila od jugoslovenske vlade da joj omogući da pošalje svoju istražnu komisiju na Kosovo.

Taj zahtev je ponovljen 1962. godine u vreme dvanaestog kongresa gde je "Unija Kosovara" u mračnom svetlu predstavila situaciju u Jugoslaviji. Isto se, po pisanju časopisa "Europa etnika", ponovilo 1969. godine.

Jugoslavija - ogledna laboratorija

U razgovoru vođenom 2002. godine u Parizu, Ivon Bolman nam je rekla da smatra da je Jugoslavija devedesetih godina poslužila kao ogledna laboratorija. "Balkanske zemlje su, kao i istočne, u sferi nemačkog uticaja i takoreći prepuštene su Nemcima", dodala je. Podsetila je da je Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura 1996. godine imenovao Jozefa Marka, suizdavača časopisa "Europa etnika", za jednog od tri člana ustavnog suda Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Bolmanova smatra da regionalizacija znači etnizaciju Evrope koja jača Nemačku zbog njenih manjina u drugim državama, ali je za druge ona formula građanskog rata. U tako rasitnjenoj Evropi, smatra ona, samo će Nemci predstavljati veliki blok. "U tom smislu Evropska povelja o regionalnim jezicima je nemačko oružje za stvaranje četvrtog rajha (nemačkog carstva) po načelu - rasitni i zavadi, pa vladaj", smatra profesorka Bolman.

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
vodolija21. 1. - 19. 2.
Nedostaje vam osnovno interesovanje da se posvetite nekim poslovnim temema koje zahtevaju dodatni napor. Nemojte precenjivati svoje profesionalne mogućnosti. Trenutni položaj Meseca u vama podstiče emotivnu nesigurnost, stoga izbegavajte rasparavu ili sumnjivo društvo. Budite iskreni prema svima.
DNEVNI HOROSKOP
škorpija24. 10. - 22. 11.
Nečije namere ne zvuče dovoljno iskreno, stoga pažljivije analizirajte osobu koja plasira neobičnu priču. Kada situaciju na poslovnoj sceni posmatrate sa različitih aspekata, biće vam jasnije na koji način treba da rešavate svoje dileme. Komentari koje čujete od bliske osobe deluju pozitivno na vaše samopouzdanje.
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
  • 2024 © - vesti online