Četvrtak 28. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Subota 10.11.2018.
12:10
Tanjug, Vestionline A

DW: Sećanje je politika

"Godišnjicu završetka Prvog svetskog rata evropske države različito obeležavaju - za Francusku razlog za organizovanje velike manifestacije, Britanci taj jubilej obeležavaju na svoj način, Nemci ga obeležavaju kod drugih", piše Dojče vele i pita se šta to govori o svima njima.

Tanjug/AP
 

Sto godina kasnije, zemlje koje su učestvovale u ratu sećaju se stradalih u Velikom ratu, a kako se taj rat obeležava, otkriva mnogo o tome kako se on ocenjuje.

Za Francusku i Veliku Britaniju, Prvi svetski rat je oduvek imao veći značaj nego za Nemačku, za koju su, sasvim jasno, u prvom planu moralna katastrofa Drugog svetskog rata i Holokaust.

Na 100. godišnjicu Prvog svetskog rata, francuski predsednik Emanuel Makron pokrenuo je inicijativu i u Francuskoj napravio centar međunarodnog obeležavanja te godišnjice.

Tako će se u nedelju, 11. novembra, na jednoj kratkoj ceremoniji sastati s nemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Kompjenju, severno od Pariza, mestu u kome se dešavalo više stvari - u njemu je, u jednom železničkom vagonu, 11. novembra 1918. godine potpisano primirje između zapadnih sila i Nemačke, a 22 godine kasnije, nakon što je nemačka vojska umarširala u Francusku, Adolf Hitler je primorao francuske vojskovođe na kapitulaciju - u tom istom vagonu.

Vrhunac svečanosti ove godine biće u Parizu - Makron je na ceremoniju kod Trijumfalne kapije pozvao preko osamdeset šefova država i vlada koje su direktno ili indirektno učestvovale u ratu, a biće prisutni i američki i ruski predsednik, koji bi svečanost u Parizu mogli da iskoriste za razgovor kako bi se možda spasio sporazum o zabrani proizvodnje i korišćenja nuklearnih raketa kratkog i srednjeg dometa.

Britanci ne žele da budu deo svečanosti kojom dominira Francuska, već insistiraju na svojoj ceremoniji, što Francuz Etjen Fransoa smatra da je "potpuno normalno", ali i dodaje da su Britanci oduvek, bez obzira na predstojeći Bregzit, "bili uvereni da su posebni".

I u Londonu se pruža ruka Nemcima - predsednik Frank-Valter Štajnmajer je prvi nemački državnik koji je će prisustvovati polaganju venca u Londonu, što je premijerka Tereza Mej ocenila kao "istorijski akt pomirenja", na kome "ćemo se prisetiti svih stradalih i izraziti našu zahvalnost za mir".

Nemački istoričar Jern Leonard smatra da prisustvom u Parizu i Londonu, Nemci žele da pokažu "da žele da to bude evropski" i nastoje da se izbegne svaki utisak da postoji neko specifično nemačko obeležavanje, "zbog straha da bi to moglo da otvori Pandorinu kutiju", pa tako i pitanje da li je Versajski mirovni ugovor nakon Prvog svetskg rata isuviše opteretio Vajmarsku republiku i time doprineo njenoj propasti. 

Na bivšem bojnom polju Ipr u Belgiji, evropski biskupi su već održali misu za žrtve rata, a biskup iz Esena, Franc-Jozef Overbek - koji je istovremeno i vojni kapelan - upozorio je na opasnost potcenjivanja ratnih sukoba i sklanjanja u "lažnu sigurnost".

- Nacionalizam i populizam su se ponovo rasplamsali, oduševljenje za evropski projekat nestaje - ocenjuje Overbek, i upozorava da je mir "ponovo" ugrožen.

Svečanosti u Francuskoj i drugim zemljama razlikuju se pre svega po odnosu prema Nemcima, smatra Etjen Fransoa.

- Većina svečanosti u Francuskoj je u znaku nemačko-francuskog pomirenja. S druge strane, u Poljskoj i drugim zemljama žele pre svega sami da slave - kaže Fransoa.

S obzirom na današnji desničarski populizam i nacionalizam, pojedini političari vide paralele s početkom 20. veka, a Fransoa situaciju poredi sa Evropom dvadesetih godina "kada su postojale namere da se mirna Evropa drugačije uredi, ali isto tako je postojao i snažan otpor".

On strahuje od neke nove ekonomske krize "u narednih 10 godina" i pita se “kako će evropske zemlje u tom slučaju da reaguju i hoće li biti dovoljno povezane da bi se kriza prevazišla?".

Od svečanosti 11. novembra, Etjen Fransoa pre svega očekuje da će pojačati "svest da Evropljani i pored svih razlika imaju sličnosti i da se isplati na tome graditi budućnost".

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
DNEVNI HOROSKOP
rak22. 6. - 22. 7.
Ukoliko želite dobro da razrešite poslovni nesporazum sa jednom osobom, budite dovoljno efikasni i odlučni. Preduhitrite saradnike koji računaju na vašu neinformisanost o poslovnim prilikama. Važno je da jasno definisete svoje ciljeve. Imate utisak da vaš ljubavni život lagano stagnira i da nije interesantan.
DNEVNI HOROSKOP
vaga24. 9. - 23. 10.
Imate dobro idejno rešenje, ali neko pokušava da ogranici vasu ulogu i uticaj na dalji tok poslovnog dogovora. Nemojte dozvoliti, da se nesporazum negativno odražava na vasu koncentraciju ili da vas neko "ulovi" u svoju zamku. Važno je da se nalazite u pozitivnom okruženju. Pažljivije birajte društvo za grad.
  • 2024 © - vesti online