Četvrtak 28. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
1
Četvrtak 28.07.2016.
08:18
sputniknews.com A

Kako su "albanski lobisti" kupili nezavisnost za Kosovo

Kosovski zvaničnici su 1999. godine prvi put javno angažovali jednu lobističku kuću u Americi, a i danas imaju ugovor o zastupanju, koji je već tri puta obnavljan i pravno validan do 2017. godine.

Tanjug
Je l' platio nešto za slikanje sa Vučićem: Edi Rama (levo)

Ako je albanski premijer Edi Rama zaista iz džepa i izbrojao 80.000 evra da bi se slikao sa američkim predsednikom Barakom Obamom tokom svoje predizborne kampanje, i tako pokazao da ima podršku Amerike, to za Nenada Vasića, naučnog saradnika Instituta za međunarodnu politiku i privredu i autora trilogije o lobiranju - nije ništa neobično.

Kako objašnjava, opšte je poznato da je lobiranje važan i legitiman metod kako u ličnim, tako i u nacionalnom i državotvornom interesu. Primer za to je i činjenica i da je Kosovo najvećim delom uz pomoć lobista, pre svega američkih, uspelo da izdejstvuje takozvanu "nezavisnost". I to nije sve, tvrdi Vasić, dodajući da Albanci i danas vrlo ozbiljno koriste lobističke kuće za ostvarenje svojih ciljeva.

- Važno je da se pomene da su kosovski zvaničnici 1999. godine prvi put javno angažovali jednu lobističku kuću u Americi, a i danas imaju ugovor o zastupanju koji je već tri puta obnavljan i pravno validan do 2017. godine - kaže Vasić.

Skupa rabota

Lobiranje je skupa rabota, pa tako angažovanje nekog bivšeg senatora da zastupa vaše stavove može da košta od 350.000 do 500.000 dolara godišnje, plus plaćeni telefonski računi i službena putovanja. Albanci su, kaže Vasić, vrlo rano shvatili moć lobiranja, pa su uticajna lobistička imena počeli da angažuju još krajem 19. veka. Međutim, do ovoga do čega su danas stigli krenuli su krajem osamdesetih godina, kada je jedna visoka američka delegacija koja je posetila tada Jugoslaviju posetila i Kosovo. U toj delegacije bio je Antala Lantoš, kasnije poznati albanski lobista, koji je 1990. organizovao prvu konferenciju o ljudskim pravima u istočnoj Evropi, Jugoslaviji, i posebno na Kosovu. Ovoj konferenciji, ističe Vasić, prethodila je poseta američkih senatora i kongresmena, u kojoj je tada bio i Robert Dol, osnivač albansko-američkog lobija, koji je ga je kasnije spojio sa Bilom Klintonom, predsednikom Amerike u dva mandata.

- Tada je prvi put zvanično u agendu američkog Kongresa ušlo stanje ljudskih prava kao etničkih prava kosovskih Albanaca, koje je kasnije internacionalizovano i različitim medijskim i lobističkim kampanjama i rezultiralo time da Albanci iz dana u dan poboljšavaju svoju međunarodnu poziciju i autoritet, pogotovu tadašnjih vođa u albanskoj alternativi - Dola, Diogvardija i Lanatoša, kojima su se kasnije pridružili i Džozef Bajden i Eliot Endžel… Zahvaljujući njima, američki Kongres je usvojio mnoštvo rezolucija protiv tadašnje Jugoslavije. U Vašingtonu su lobisti veoma važni, a pogotovu oni iz etničkih zajednica koji se angažuju na problematizaciji nacionalnih pitanja u tim državama, ili čak u secesionističke svrhe kako je to bilo iskorišćeno devedesetih godina, i kasnije kad su kosovski Albanci 2008. proglasili nezavisnost države Kosova - navodi Vasić.

Sve bivši senatori i kongresmeni

Nemačka je svojevremeno analizirala 157 ugovora između 40 američkih lobističkih firmi sklopljenih za vreme ratova na prostoru bivše Jugoslavije, između 1991. i 2002. godine. Od toga je devedeset procenata bilo aktivnosti srpskih protivnika, uključujući Sloveniju, a od 1997. godine, i Crnu Goru. Glavne osobine tih američkih konsalting ili lobističkih firmi su njihova socijalna, politička i strukturalna umreženost koje od njih čine faktore moći. U njihovim rukovodstvima se nalaze bivši kongresmeni, senatori, saradnici i funkcioneri američke administracije, predstavnici tajnih službi i američke vojske, istaknuti saradnici medija, predsednici velikih korporacija… što podrazumeva kratke puteve do ključnih mesta u politici, medijima, privredi i bezbednosnim strukturama.

Srbima ne ide lobiranje

Srbima lobiranje nekako ne ide od ruke. Kao ni Milošević devedesetih, tako ni demokratske opcije koje su Srbijom zavladale posle 2000. nisu naučile šta znači dobar lobi, pa se tako desilo da je Srbija jedina zemlja među bivšim članicama SFRJ koja ni danas nema zvanično svoju lobističku grupu u Americi.

Tokom ratova devedesetih sve strane u sukobu (osim srpske) ne štedeći su se koristile uslugama lobističkih agencija. Hrvatska propaganda uz pomoć agencije "Ruder i Fin", uspešno je koristila medije kako bi manipulisala javnošću, posebno u Nemačkoj i SAD, da bi dobili podršku za svoje separatističke ciljeve. Najbolji "posao" urađen je opisima ratnih dejstava u okolini Dubrovnika, inače omiljenog letovališta nemačkih turista, kada su Hrvati uz pomoć Vašingtona "napunili" medije vestima da jugoslovenska armija uništava Dubrovnik.

Agencija "Ruder i Fin" dobro je profitirala od svojih ratnih iskustva s Hrvatskom, ali i sa Bosnom, a profit je nastavila da stiče i radom za kosovske Albance.

Hrvatska vlada je mesečno na račun ove kuće uplaćivala po 100.000 dolara (plus svi troškovi) kako bi uticajni ljudi u američkoj administraciji i političkom i javnom životu prenosili "povoljnu sliku o Hrvatskoj". Bosanska vlada istoj firmi plaćala je usluge koje su podrazumevale plasiranje komentara, kolumni spoljnih saradnika i pisama uredniku. Francuski komunikolog Alis Krig Planke objavio je pre nekoliko godina istraživanje prema kome je upotreba pojma "etničko čišćenje" u izveštajima lista "Mond" u avgustu 1992. godine povećala tiraž za sto procenata, posle čega je taj pojam postao ustaljen kada se govorilo o događajima u Bosni.

Hrvati i Bosanci kod istog lobiste

"Ruder i Fin" je u ime vlade u Sarajevu samo 1992. godine organizovao više od 30 intervjua u najvećim novinskim organizacijama u SAD, i utanačio sastanke bosanskih funkcionera sa tadašnjim "političkim facama" Alom Gorom, ondašnjim v.d. državnog sekretara Lorensom Iglbergerom i desetoricom uticajnih senatora, uključujući u to vreme i lidera senatorske većine Džordža Mičela i lidera manjine Boba Dola.

"Vašington grup" je, u vreme kada je sukob na Kosovu eskalirao i NATO vodio rat protiv Srbije, u ime rukovodstva kosovskih Albanaca, imala sledeće zadatke: otvaranje informativnog centra u Vašingtonu; širenje vesti i informacija o konfliktu; obezbeđivanje kontakata albanskih lidera sa medijima, senatorima, kongresmenima, članovima američke administracije i predstavnicima međunarodnih institucija i nevladinih organizacija; pravna i druga pomoć za vreme pregovora u Rambujeu; plasiranje tekstova i komentara u štampanim i elektronskim medijima o srpskim zločinima na Kosovu i o potrebi podizanja optužnice protiv Slobodana Miloševića u Hagu…

Najpogodniji i najtraženiji lobisti su nekadašnji senatori ili kongresmeni, koji znaju ljude i puteve ostvarivanja interesa kroz sistem. U SAD je za ovu vrstu ljudi prilično odomaćen izraz revolving door (vrata koja se okreću), što znači da je reč o ljudima koji po izlasku iz Senata i Kongresa obično ulaze u upravne odbore velikih firmi i skupo naplaćuju svoje poznavanje sistema iznutra i čiji se glas, po pravilu, u Vašingtonu pažljivo sluša. 

U balkanskim ratovima zaraćene strane su svoju separatističku propagandu uspele da kroz filter lobističkih agencija i njihovih mnogobrojnih komunikacionih kanala pretvore u "istinite" poruke. Da bi bilo koja poseta državnika imala odjek u američkoj javnosti, prema pravilima ovih kuća, uobičajeno je, recimo, da se u zavisnosti od tiraža lista objavi informacija o tom događaju za oko 50.000 dolara. Pa šta je onda za Ramu 80.000 za sliku sa predsednikom države!

POVEZANE VESTI

Četvrtak 28.07.2016. 17:42
dok su oni plaćali loboste i propagandu, slobo i njegova banda je trpala državni novac u svoje džepove i ponavljali kao papagaji "istina će izaći na videlo".
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
vodolija21. 1. - 19. 2.
Nedostaje vam osnovno interesovanje da se posvetite nekim poslovnim temema koje zahtevaju dodatni napor. Nemojte precenjivati svoje profesionalne mogućnosti. Trenutni položaj Meseca u vama podstiče emotivnu nesigurnost, stoga izbegavajte rasparavu ili sumnjivo društvo. Budite iskreni prema svima.
DNEVNI HOROSKOP
jarac21. 12. - 21. 1.
Od vas se očekuje da ostvarite neku zapaženu ulogu u poslovnim susretima. To što okolina veruje u vaše sposobnosti predstavlja dovoljan povod, da pružite svoj maksimum u onoj oblasti za koju imate najviše interesovanja ili afiniteta. Važno je da vas neko posmatra toplim pogledom i danas ćete biti zadovoljni.
DNEVNI HOROSKOP
bik21. 4. - 21. 5.
Budite promišljeni pred osobom koja vas je zaintrigirala svojom pojavom ili pričom o poslovno finansijskoj saradnji. Konsultujete svoje saradnike, pre nego što donesete neku zvaničnu odluku. Više glava potencijalno može da smisli bolje rešenje. U susretu sa voljenom osobom, trebate uživati u ljubavi.
  • 2024 © - vesti online