Petak 29. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
7
Petak 10.02.2017.
00:43
Dojče vele A

Krhki Balkan u Trampovoj eri: Ratna opasnost u Srbiji, BiH i na Kosovu

Blizina Trampa Putinovom režimu može imati uticaj na Balkan, piše nemačka štampa. Srpski premijer Aleksandar Vučić pokazao je da neće nužno igrati ulogu stuba stabilnosti koju Evropljani od njega očekuju.

Twitter/1NikolaMirkovic
Da li će od njih zavistit mir na Balkanu: Vladimir Putin i Donald Tramp

List Vezer kurir (Bremen) je objavio članak o "strahu od američkog povlačenja sa Balkana". Novinarka Adelhajd Velfl u tekstu pod naslovom "Krhki poredak je ugrožen" piše o novom predsedniku SAD Donaldu Trampu - njegov zahtev da se građanima "muslimanskih zemalja" više ne dozvoli ulazak u SAD je u Bosni i Hercegovini izazvao enormni gnev.

"Muslimani u Bosni i Hercegovini su uglavnom orijentisani ka Zapadu, između ostalog, zbog politike SAD sa Bilom Klintonom koji je podržao intervenciju NATO u ratu i stalno pokušavao da očuva integritet države Bosne i Hercegovine. Postmoderni populizam Donalda Trampa se ne sviđa balkanskim muslimanima, i ne samo njima. SAD su pokušale da u svim državama podrže liberalno-demokratske vrednosti: novcem, rečima i projektima. Ni u jednom drugom regionu u Evropi SAD i NATO nisu bili tako važan stabilizator kao u jugoistočnoj Evropi posle ratova u devedesetim godinama."

Tri države naročito problematične

Kako piše ovaj list, tri države su posebno krhke, jer je njihova državnost ugrožena spolja ili iznutra.

"To je s jedne strane Makedonija, koju Grčka bojkotuje zbog spora oko imena. S druge strane, to je Kosovo, koje Srbija ne priznaje. I, treće, to je Bosna i Hercegovina, čiji integritet iz dana u dana atakuje nacionalističko vođstvo Republike Srpske. Do sada su Evropljani upotrebljavali soft power a SAD su bile poznate po svojim jasnim uputstvima - koja su, kada zatreba, bila začinjena i oštrim pretnjama."

U opširnom tekstu se dalje navodi kako Rusija nastoji da pojača svoj uticaj na Balkanu i opisuju problemi između Srbije i Kosova.

"Ono što će se narednih godina dešavati na Balkanu, zavisi i o toga ko će biti sufleri predsednika Trampa. Jer, upravo zato što trampovska politika podriva diplomatiju, lobisti postaju vrlo moćni. Ključan će biti i novi prvi zamenik pomoćnika ministra spoljnih poslova Džon Hefern koji je nadležan za Evropu. Iz nove američke administracije ima naznaka da neće dozvoliti novo povlačenje granica na Balkanu."

Vučićeve "provokacije"

Kako se dalje navodi, za stabilnost na Kosovu je ključno pozitivno i susedsko ponašanje susedne države Srbije. Stručnjak za Balkan centra EU CIFE u Nici, Tobijas Flesenkemper, smatra da je ruska karta, koju je Beograd uvek držao u ruci, u novoj geopolitičkoj konstelaciji dobila veću vrednost. Blizina Trampa Putinovom režimu usmerena je i protiv dosadašnje evroatlantske osovine. Srpski premijer Aleksandar Vučić, kojeg su Nemačka i EU proteklih godina favorizovale, proteklih meseci je već pokazao da ume i da provocira i da neće nužno igrati ulogu stuba stabilnosti koju Evropljani od njega očekuju.

"Sa erom Trampa nestaju i moralno-etičke ambicije dosadašnje evroatlantske saradnje na Balkanu. SAD sa Trampom će izdvajati manje novca za projekte demokratizacije u regionu, ili za projekte koji sa Trampa to više nisu: na primer, za podršku ženama ili seksualnim manjinama. U julu je počela nova finansijska godina u SAD i na Balkanu će civilno društvo osetiti novu američku administraciju. Onaj ko se ne uklapa u koncept, neće biti više podržavan", piše Vezer kurir.

Ratne trube na Balkanu

List Folksštime (Magdeburg) prenosi tekst dopisnika agencije DPA Tomasa Braja o tome kako se "na Kosovu, u Bosni i u Srbiji opet govori o ratnoj opasnosti. Čuju se zahtevi za novim granicama". Odnosi država bivše Jugoslavije ovako loši nisu bili već dve decenije, prenosi Braj, i dodaje da poslednjih sedmica mnogi političari ponovo govore o ratnoj opasnosti.

"Srpski predsednik Tomislav Nikolić želi da u slučaju da dođe do najgoreg sam na čelu armije umaršira na Kosovo, jer tamo Albanci navodno planiraju rat protiv srpske manjine."

A pošto su nacionalne manjine nezadovoljne svuda u tim zemljama jugoistočne Evrope, ponovo se razmišlja o izmenama granica. Sve je naelektrisao jedan članak u stručnom časopisu Forin afers objavljen u SAD krajem prošle godine. Tu bivši britanski diplomata Timoti Les piše da je politika Vašingtona i EU kada je reč o pomirenju i održanju multietničkih država propala. I da samo izmene granica mogu da spreče nove oružane sukobe.

"Tu tezu je podržao i nekadašnji pripadnik francuske tajne službe Pjer-Anri Binel, koji probleme u regionu naziva tipičnim primerom zamrznutih sukoba. A u beogradskom magazinu Nedeljnik se oglasio bivši stručnjak CIA za Balkan Stiven Majer. On je predložio razmenu teritorija kao rešenje za kosovski problem koji važi kao nerešiv. Sever bi, sa svojom srpskom manjinom, trebalo da se priključi Republici Srbiji, a srpska manjina u preostalim delovima Kosova bi se preselila uz pomoć UN. Srbija bi zauzvrat priznala nezavisnost svoje bivše pokrajine."

Prekrajanje granica

List navodi da bi, u tom slučaju, vođa Albanaca u Južnoj Srbiji Jonuz Muslij, hteo da region Preševa i Bujanovca, u kojem njegovi sunarodnici čine većinu, priključi susednom Kosovu. Takve misaone igre su dale krila i političarima u Albaniji. Raniji dugogodišnji šef vlade Sali Beriša je u parlamentu u Tirani zahtevao ujedinjenje Kosova sa matičnom republikom Albanijom. 

"I dok razmena teritorija u slučaju Kosova izgleda teoretski izvodljiva, problemi u Bosni i Hercegovini su bitno komplikovaniji. Tu Srbi u svojoj polovini države koja je već i danas gotovo samostalna, već godinama teže da se odvoje od celokupne države u kojoj muslimanski Bošnjaci poseduju tesnu većinu. Katolički Hrvati, koji su sa oko 15 procenata najmanja etnička grupa, već i danas su više povezani sa najmlađom članicom EU Hrvatskom nego sa bosanskim glavnim gradom Sarajevom. Ima samo malo glasova, poput bivšeg srpskog reformskog političara Žarka Koraća, koji upozoravaju na opasnost od povlačenja novih granica."

POVEZANE VESTI

Petak 10.02.2017. 09:15
Istom metodom i istom bojom novca, ranije američke administracije su finansirale propagandu o pravu bosansko-hercegovačkih muslimana na hegemoniju, na njihovo "prirodno pravo" da suverenu vladavinu ovom bivšom jugoslovenskom republikom (uprkos činjenici da tamo žive tri naroda a ne samo jedan).Na takav način, isključujući pravoslavne hrišćane sa Balkana iz prava na sopstvenu državnu i političku orjentaciju, ranije vlade SAD, a posebno one koje je predvodio bračni par Klinton, dale su odrešene ruke muslimanskim ekstremistima, od Makedonije, preko Kosova, juga Srbije, Sandžaka i Bosne i Hercegovine, da čine što god im je volja, šireći požar islamizma čak i u sred parlamenata, od Skoplja, Prištine i Beograda, do Sarajeva.Istim novcem kojim je Hilari Klinton kao ondašnja državna sekretarka finansirala organizaciju Muslimanska braća u Egiptu i rušenje egipatske vlade pod Mubarakom, pobune unutar Sirije i rušenje vlada u Libiji i Tunisu, a pre toga i finansiranje ultradesne palestinske stranke, finansirane su i najmračnije islamističke grupacije u bivšim jugoslovenskim republikama. Reč je o stotinama miliona evra koje su raznim putevima isplaćivane takozvanom nevladinom sektoru, omiljenom uporištu globalističke mafije.
Petak 10.02.2017. 09:17
Istim novcem kojim je Hilari Klinton kao ondašnja državna sekretarka finansirala organizaciju Muslimanska braća u Egiptu i rušenje egipatske vlade pod Mubarakom, pobune unutar Sirije i rušenje vlada u Libiji i Tunisu, a pre toga i finansiranje ultradesne palestinske stranke, finansirane su i najmračnije islamističke grupacije u bivšim jugoslovenskim republikama. Reč je o stotinama miliona evra koje su raznim putevima isplaćivane takozvanom nevladinom sektoru, omiljenom uporištu globalističke mafije.Na prostoru nekadašnje Jugoslavije, danas deluje oko 100.000 raznih nevladinih organizacija! Samo u Srbiji postoji više od 20.000 registrovanih udruženja građana, u Hrvatskoj (prema Registru Udruga Republike Hrvatske), ima ih čak 42.000, u Crnoj Gori svaki stoti građanin upravlja nekom nevladinom organizacijom, na Kosovu i Metohiji ih ima oko 8.000. U Bosni i Hercegovini deluje blizu 7.000 reistrovanih NVO (nešto manje u Makedoniji, oko 6.000), od kojih najmanje jedna trećina postoji sa isključivim ciljem da učestvuje u političkom životu, da ga menja i prilagođava potrebama svojih donatora. A, donatori su po pravilu, strane geostrateške agenture koje imaju za cilj da "preobrate" suverene države u kolonije, strane korporacije sa svojim interesima, strane države i njihove političke institucije...U tom poslu ravnopravno učestvuju i njihove domaće filijale, franšize i ispostave, koje finansira, direktno ili indirektno, Vlada Srbije (uprkos tome što je nevladin sektor u pitanju).
Petak 10.02.2017. 09:14
Pred kraj prošle godine i bivši zamenik šefa CIA za Balkan, Stiven Mejer otvoreno je govorio o novim promenama granica na Balkanu, pre svega u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, dodajući da je uveren da će Republika Srpska opstati, ali da je "najopasnije mesto na Balkanu postala Makedonija, ne samo zbog problema makedonskih Albanaca i makedonskih pravoslavaca, već i zbog toga što među samim pravoslavcima u Makedoniji postoje nesuglasice...".Naravno, Mejer to nije rekao, ali je poznata činjenica da je Obamina vlada dovela do sukoba u Makedoniji, da je još u vreme dok je Hilari Klinton bila državni sekretar SAD, Albancima ponuđena sva strateška pomoć u nastojanju da "internacionalizuju svoj problem" i da zauzmu delove Grčke, Makedonije, Crne Gore i južne Srbije (tačno prema mapi takozvane "prirodne Albanije", koju svaki ministar u Tirani i u Prištini drži na svom zidu.Za te potrebe, isplaćene su milijarde evra promoterima "humanih ciljeva" i raznih političkih korektnosti, koji su imali zadatak da medijski i na svaki drugi način ubede javnost i politička vođstva u Srbiji, da Albancima treba pomoći da naprave svoju državu, u granicama koju oni smatraju "prirodnom".
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
DNEVNI HOROSKOP
škorpija24. 10. - 22. 11.
Nečije namere ne zvuče dovoljno iskreno, stoga pažljivije analizirajte osobu koja plasira neobičnu priču. Kada situaciju na poslovnoj sceni posmatrate sa različitih aspekata, biće vam jasnije na koji način treba da rešavate svoje dileme. Komentari koje čujete od bliske osobe deluju pozitivno na vaše samopouzdanje.
DNEVNI HOROSKOP
jarac21. 12. - 21. 1.
Od vas se očekuje da ostvarite neku zapaženu ulogu u poslovnim susretima. To što okolina veruje u vaše sposobnosti predstavlja dovoljan povod, da pružite svoj maksimum u onoj oblasti za koju imate najviše interesovanja ili afiniteta. Važno je da vas neko posmatra toplim pogledom i danas ćete biti zadovoljni.
  • 2024 © - vesti online