"Vojska RS uzvraćala na vatru, civilne žrtve moguće"
U nastavku odbrane Radovana Karadžića pred Tribunalom u Hagu, dvojica bivših oficira Vojske Republike Srpske svedočila su da ta vojska u Sarajevu nije ciljala civile, već samo uzvraćala na vatru koju je iz grada otvarala Armija BiH.
Svedoci Mile Sladoje i Zoran Kovačević dozvolili su, međutim, mogućnost da je bilo "kolateralnih" civilnih žrtava, zato što su muslimanske snage pucale iz civilnih područja, a VRS je odgovarala na tu vatru.
Karadžić, bivši predsednik RS i vrhovni komandant njene vojske, optužen je, između ostalog, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, 1992-95. godine.
Karadžić koji se brani sam, u dokaze je uveo gotovo identične pisane izjave Sladoja i Kovačevića u kojima su tvrdili da su se njihove jedinice oko Sarajeva iskljucivo branile, štiteći srpska naselja od napada ABiH.
Svedok uporno pobijao navode TužilaštvaZastupnica optužbe sugerisala je, u unakrsnom ispitivanju, da je VRS uzvraćala vatru po "civilnim zonama". "Ne, nego po vojnim zonama. Ako negde stavite tenk, to je vojna zona", odgovorio je Kovačević. |
Kako su izjavili, nisu imali ni nameru, niti naređenja da terorišsu stanovništvo, već, naprotiv, da nišane civile. Karadžićevi svedoci opovrgavali su i odgovornost svojih jedinica za nekoliko napada na civile, u kojima je bilo više žrtava, navedenih u
optužnici.
Dok su ga unakrsno ispitivali tužioci, Sladoje koji je bio komandant jednog od bataljona VRS u naselju Nedžarići, potvrdio je da je, kada je uzvraćao na vatru ABiH iz naseljenih područja, bio svestan velikog rizika da bude civilnih žrtava.
Naznačio je da u tom delu Sarajeva "nije bilo nijedno isključivo civilno naselje", već je vladalo "jedinstvo civila i vojske".
"Kako od nas možete očekivati da ne uzvratimo na vatru koja nas ugrožava... Nije bilo moguće da otvorimo vatru na vojne ciljeve, a da ne ugrozimo civile, zato što su oni bili tu... Zato je dolazilo do kolateralnih žrtava... Delovali smo po vojnim ciljevima, ali ne
isključujem mogućnost da su civili stradali", rekao je Sladoje.
On je izrazio i sumnju da je ABiH u više incidenata u kojima su stradali građani Sarajeva pucala na sopstveno stanovništvo da bi okrivila VRS. "Mi nismo znali, niti smo mogli videti da se ljudi okupljaju na nekom mestu", tvrdio je Sladoje.
Svedok Kovačević koji je bio artiljerac na frontu oko brda Žuč izjavio je da su minobacači ABiH bili razmešteni oko civilnih objekata, uključujući Akušersku kliniku.
VRS je, zbog toga, preduzimala mere za sprečavanje civilnih žrtava, odustajući u više slučajeva od uzvraćanja na vatru, tvrdio je Kovačević, dodavši da nije imao saznanja o civilnim žrtvama.
"Civili nisu bili cilj dejstava moje artiljerije. Borbeni raspored neprijateljskih snaga bio je neretko u civilnim objektima - tu su bili centri veze, komande, artiljerijski položaji, pokretni minobacači", rekao je svedok.
Kovačević je ocenio i da je iz minobacača "skoro bilo nemoguće" pogoditi sarajevsku pijacu Markale gde se eksplozija dogodila februara 1994. Od eksplozije granate koja je po optužnici bila ispaljena sa položaja VRS, poginulo je 66 građana, a ranjeno 140. Svedok je tvrdio da VRS nije imala minobacače u području iz kojeg je granata
mogla da doleti.
