Četvrtak 28. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Sreda 11.10.2017.
12:30
A. Vučićević - Vesti A

Koloseum luka do pakla

Da Rim nije sagrađen za jedan dan pokazuje Flavijevo pozorište, danas poznato celom svetu kao Rimski koloseum. Ovo čudo arhitekture je najveći amfiteatar ikada sagrađen. Njegovo stvaranje je trajalo više od decenije. Smatra se simbolom moći i surovosti starog Rima. Hiljade robova je učestvovalo u njegovom nastanku. Otvaranje džinovske arene je praćeno feštom koja je trajala sto dana. Samo u prvom danu proslave, 5.000 životinja je odabrano da bi "oživelo" najkrvavije bitke.

pixabay.com
Bogata istorija najpoznatijeg pozorišta smrti

Vekovima je Flavijevo pozorište bilo središte zabave, a "predstavu" na otvorenom je moglo da posmatra čak 50.000 gledalaca. Kao i na današnjim stadionima, postojale su karte. Bile su keramičke, a na njima je bio napisan broj ulaza (od 1 do 76) kao i broj reda. Koloseum se smatra pozornicom koja je od otvaranja pa sve do pada Rimskog carstva, okupljala narod. Bogataši, ali i siromašni žitelji su u ovoj areni posmatrali spektakularne gladijatorske borbe i javna pogubljenja. Da nisu svi građani bili jednaki pokazivao je red sedenja. Društveni položaj osobe je bio viši ako je ona bila ustoličena pri dnu. Žene, robovi i siromašni građani sedeli su u višim redovima, koji su bili udaljeni tako da se podijum jedva nazirao. Najbolja mesta bila su rezervisana za imperatora i njegovu svitu. Vladar je uživao u loži koja se zvala kubikulum. Bila je u prvom redu, blago uzdignuta zbog boljeg pogleda. Ipak nisu svi imali šansu da uživaju u čarima Koloseuma. Glumcima, bivšim gladijatorima i grobarima ulaz je bio strogo zabranjen.

Mnogi i danas smatraju ovo mesto mističnim, pa nije ni čudo što ga prate mnogobrojne legende. U vreme boraca na život i smrt, Koloseum je bio poznat kao sedma luka koja vodi u pakao. Zna se da je mnogo ljudi umiralo tokom igara. Navodno su posetioci često mogli da gledaju i mučenja hrišćana, mada za to ne postoje dokazi, ali u prilog takvim tvrdnjama postoje priče da se Flavijanski amfiteatar koristio kao mesto za žrtvovanje. Tokom misterioznih obreda korišćena je krv ubijenih gladijatora. Mitovi govore da su pojedini čarobnjaci tog doba pravili najotrovnije napitke koje su krišom skupljali unutar zidova arena.

Prolaz za cara

Ispod poda arene prostirala se mreža tunela, tzv "hipogeum". Odatle se sistemom poluga upravljalo pokretnim platformama i skrivenim vratima, kako bi životinje i gladijatori na što teatralniji način ušli u arenu. Postojali su i tajni tuneli koji su vodili izvan Koloseuma. Neki su bili povezani sa obližnjim gladijatorskim školama, dok je druge koristio car, da se ne bi zaglavio u gužvi. Mnogobrojni prolazi koji su se zvali "vomitoria" (povraćaonice) napravljeni su kako bi se tribine mogle potpuno isprazniti za samo nekoliko minuta.

Koloseum se s razlogom smatra čudom antičkog sveta. Materijal za njegovu izgradnju dopreman je iz kamenoloma udaljenog čak 30 kilometara, u vreme kada je takav podvig bio neverovatan. Svaki prsten lukova na spoljašnjem zidu ima drugačiji izgled. Na dnu su dorski stubovi, na sredini jonski, a na vrhu korintski. Između njih postavljene su statue rimskih careva i bogova.

Dobrovoljni avanturisti

Smatra se da je u Koloseumu stradalo najmanje milion životinja, boreći se protiv ljudi ili drugih životinjskih vrsta. Slonovi, medvedi, krodokili, lavovi, žirafe, nosorozi, nilski konji dopremani su iz svih delova sveta za potrebe različitih vrsta borbi. Među gladijatorima, najviše je bilo prestupnika i robova, ali i onih koji su taj "poziv" dobrovoljno birali iz lične želje za avanturom.
 

Sam centar bio je popločan drvenim patosom koji je bio pokriven peskom da bi upijao krv gladijatora. Da bi se krv što manje videla, pesak je povremeno farban u crvenu boju. Ovo bojište je imalo i nadstrešnicu koja se sklapala po potrebi. Oko 80 jedara postavljeno je na 320 kablova, a podizali su ih spuštali ni manje ni više nego mornari rimske flote kada nisu bili na pučini. Danas je od ovog simbola moći ostao samo deo spoljašnjeg zida, koji je nezaobilazan deo turističkih oblizaka.

POVEZANE VESTI

ZVEZDE I MISTERIJE Kod za Astrologa!
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
ovan21. 3. - 20. 4.
Susret ili rasprava sa jednom osobom na vas počinje da deluje zamorno. Osećate blagu rezignaciju, jer poslovni događaji ne idu u željenom pravcu. Ipak, nemojte dozvoliti da u vama prevlada nesigurnost i depresivno raspoloženje. Prijaće vam susret sa jednom bliskom ili dragom osobom, koja donosi vesti.
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
DNEVNI HOROSKOP
rak22. 6. - 22. 7.
Ukoliko želite dobro da razrešite poslovni nesporazum sa jednom osobom, budite dovoljno efikasni i odlučni. Preduhitrite saradnike koji računaju na vašu neinformisanost o poslovnim prilikama. Važno je da jasno definisete svoje ciljeve. Imate utisak da vaš ljubavni život lagano stagnira i da nije interesantan.
  • 2024 © - vesti online